Uzbekistan

traži dalje ...

Uzbekistan, država u središnjoj Aziji; 447 400 km², 24 731 000 st. Gl. Grad Taškent. Obuhvaća Turansku ravnicu s pustinjom Kizilkum na S i planinska uzvišenja Tien-Shana na JI. Klima kontinentalna. Rijeke Amu-Darja i Sir-Darja utječu u Aralsko jezero. U ravnici stepska vegetacija, na planinama šumska. Pučanstvo: Uzbeci (76%), Rusi (6%), Kazasi, Karakalpaci, Tadžici i Tatari. Uzgaja se pamuk, vinova loza, riža, povrće, voće. Uzgoj karakul-ovaca. Ležišta zemnoga plina, nafte, soli, sumpora i ruda obojenih metala. Metalurgija; ind. strojeva, tekstila, kem. i prehr. proizvoda. Gl. zračna luka Taškent. – pov Područje današnjega U. nalazilo se od ← 6. do ← 4. st. pod vlašću perz. Ahemenida, potom države Aleksandra Velikoga te njegovih nasljednika, Kušanskoga Carstva (2–4. st.), Turskoga Kanata (6. st.), Arapa (7. i 8. st.), Seldžuka (11. i 12. st.) i Mongola (13–14. st.). Potkraj 15. i u 16. st. doseljena uzbečka plemena (nazvana po Uzbeku, kanu Zlatne Horde) stopila su se sa starosjediocima i stvorila uzbečki narod. U 16. st. postojala su dva velika uzbečka kanata, Buharski i Hivski, a u 18. st. još i Kokandski, koje je sve zaposjela Rusija (1865–70). 1917. uspostavljena je sovj. vlast. U okviru Ruske SFSR proglašena je 1918. Turkestanska ASSR, a nakon pobjede nad bjelogardijcima Horezmska Nar. socijalist. republika (NSR) i Buharska NSR (1920). Adm. preuređenjem države stvorena je 1924. Uzbečka SSR. S raspadom SSSR-a potkraj 1991. proglašava nezavisnost. Predsjednik Islam Karimov (bivši komun. čelnik, na položaju od 1990) uspostavlja autokratsku vladavinu. Od poč. 1990-ih režimu se protivi Islamski pokret Uzbekistana (gerilska uporišta stvara i u Tadžikistanu te Kirgistanu). Predsjednik I. Karimov reizabran je 2000 (bez sudjelovanja oporbe). 2001. podržava am. vojnu intervenciju u Afganistanu (2002. sa SAD-om zaključuje sporazum o sigurnosti). Poč. 2000-ih nastavljena je državna represija nad polit. protivnicima.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Uzbekistan. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/41529>.