Urugvaj

Urugvaj, država u JI dijelu Južne Amerike uz Atlantski ocean; 176 220 km², 3 163 763 st. Gl. i najveći grad Montevideo. Sastoji se od valovite ravnice i niskoga pobrđa (Cuchilla Grande, 501 m i Cuchilla de Haedo, 294 m). Klima je topla i vlažna; karakterističan je hladni J vjetar pampero. Gusta riječna mreža pripada uglavnom porječju Uruguaya. Jezera: Mirim i Río Negro. U biljnom pokrovu prevladava savana s galerijskim šumama duž rijeka: na obali borovi i eukaliptusi. Urugvajci su potomci Europljana (90%, većinom Španjolaca i Talijana). Oko 45% pučanstva živi u Montevideu. Službeni jezik španjolski. Sveuč. u Montevideu. Stočarstvo (ovce, goveda) i poljodjelstvo (žitarice, ind. biljke, vinova loza, agrumi) osnovne su gospodarstvene grane. Oskudna rudna ležišta. U industriji najvažnija proizvodnja tekstila, preradba mesa i mlijeka; tvornice ulja, šećerane, pivovare. Najveća luka Montevideo. Međunar. zračna luka Carrasco (Montevideo). – pov Starosjedilačka indijanska plemena većinom su istrijebljena za španj. kolonizacije u 17. st. U borbama protiv Španjolske 1810–11. pod vodstvom J. G. Artigasa neovisnost je proglašena 1811. God. 1817. okupirale ga port. snage. Priključen Brazilu (1821), od kojega se ustankom odcijepio te pripojio Ujedinjenim Državama La Plate (Argentina). Nakon Arg.-braz. rata 1828. posredništvom Velike Britanije sklopljen je mir u Rio de Janeiru (27. 8. 1828), kojim je U. priznat kao neovisna država. Oslabljen građ. ratom između liberala i konzervativaca 1836–57., kao i ratom (u zajednici s Argentinom i Brazilom) protiv Paragvaja 1865–70. Za liberalnoga predsj. J. Batlle y Ordóñeza (1903–07. i 1911–15) provedene su važne ekon.-polit. reforme. U I. svj. ratu neutralan, a u II. svj. ratu 1945. objavio rat Njemačkoj i Japanu. 1967–68. suočava se s polit. krizom zbog djelovanja urbane ljevičarske gerilje Tupamarosa (osn. 1964); 1973. vojnim udarom vojska dobiva izvanredne ovlasti i praktički vlada zemljom do 1985; to je razdoblje drž. terora, kada velik broj Urugvajaca napušta zemlju. Na izborima 1984. pobjeđuju liberali (stranka Colorado) i od 1985. novi predsj. republike J. M. Sanguinetti provodi demokr. reforme. Od 2000. predsjednik je bio Jorge Batlle Ibanez (iz stranke Colorado). Nakon izbora 2004. utjecajna postaje koalicija ljevičarskih stranaka, a njezin kandidat Tabaré Ramón Vásquez Rosas izabran je za predsjednika (2004).