PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

Afrika, drugi po veličini kontinent na Zemlji; 30 173 248 km2, 804 048 826 st. (26 st. na 1 km2). Prirodne regije: na SZ područje Atlasa, J od njega Saharska ploča s planinskim masivima: Ahaggar, Aïr, Tibesti; dalje prema JZ zavala Konga i vulkansko Kamerunsko gorje, na J je zavala Kalahari i rubno gorje Drakensberg (Quathlamba), 3657 m. U I Africi golemi rasjedi duž kojih je tlo spušteno, a uzdignuti su vulkani Kilimandžaro (Kibo, 5895 m), Mt. Kenya (5199 m), Elgon (4321 m), Ruwenzori (5119 m) i Etiopsko gorje (Ras Dashan, 4620 m). Na otoke i poluotoke otpada 2,1% ukupne površine Afrike. Klimatski pojasi poredani su simetrično prema ekvatoru: 2 trop., 2 pustinjska i 2 umjerena pojasa. Simetričnost se očituje i u rasporedu vegetacije. Mediteransku klimu imaju krajevi na krajnjem SZ i JZ. Na visokom gorju ima vječnog snijega. U Atlantski ocean utječu rijeke: Senegal, Gambija, Niger, Kongo, Cunene, Oranje; u Indijski ocean: Limpopo, Zambezi, Rufiji, Rovuma Tana i Juba, a u Sredozemno more: Nil, Tafna, Sig, Habra, Chéliff i Seybouse. Porječju Nila pripadaju jezera: Viktorijino, Albertovo, Edwardovo, Kyoga i Tana; porječju Konga: Tanganyika, Bangweulu i Mweru; porječju Zambezija: Nyasa. Bez otjecanja u more su jezera Čad i Ngami. Na području Atlasa plitka slana jezera – šotovi. Vegetacija se sastoji od šuma, travnjaka (savane i stepe), ostalo su pustinje i pustinjske stepe. Šume su tropske i galerijske; na planinama kserofitna vegetacija, a u SZ Africi i na Kaplandu sredozemna. J od Sahare pretežiti dio stanovništva čine negridi (»Crna Afrika«), dok je na S svjetloputije stanovništvo (»Bijela Afrika«): Arapi, Berberi i djelomično Tuaregi. Negridi se dijele na sudanske i bantu crnce. Male skupine Pigmejaca i Bušmana valja lučiti od Crnaca. Predarapski Egipćani, zatim Nubijci, Etiopljani, Somalci, Hause i Fulbe tvore prijelaz između bijelog i crnog stanovništva. U Južnoafričkoj Republici žive brojčano važnije skupine bijelaca (os. Buri i Anglosasi).