Togo

Togo, država na obali Gvinejskoga zaljeva, Z Afrika; 56 785 km², 4 796 000 st. Gl. grad Lomé. U obalnom dijelu ravnica, u zaleđu visoki ravnjak i planinski grebeni (Koronga). Klima na S tropska, na J ekvatorska. Rijeke: Mano, Oti. Ravnjak pod savanom; u S dijelu stepa; viši krajevi pod tropskom šumom; u obalnom dijelu gajevi uljnih palma. Pučanstvo se sastoji od o. 30 naroda; na S narodi iz voltajske skupine (Kabre, Gurma), na JZ Kwa (Ewe). Službeni jezik francuski, govori se i fulbe (fulpski), hausa, joruba, eve i dr. Animisti 50%, kršćani 35%, muslimani 15%. Poljodjelstvo (kukuruz, sirak, proso, riža, manioka, batata, plantaže kakaovca, pamuka, kikirikija, uljnih i kokosovih palma), stočarstvo (koze, svinje, goveda, perad). Ležišta željezne rude i fosfata. Tekst., kožarska, cementna i kem. industrija. Gl. luka Lomé. – pov Tragovi ljudskih naselja iz paleolitika. Za dolaska Portugalaca (15. st.) Bantu pleme Ewe nastavalo je primorje; zbog odvođenja Crnaca u prekomorske zemlje otada su T. i susjedna područja prozvani »Obalom robova«. I krajevi pripadali su od 17. do 19. st. državi Ašanti, a Z područja od 18. st. državi Dahomej. U unutrašnjosti su od 18. st. stvorene države plemena Kotokoli i Čokos. 1884–1914. njem. protektorat, u I. svj. ratu zaposjeli ga Britanci i Francuzi, kojima je 1922. povjeren mandat Lige naroda, a 1946. pokroviteljstvo UN. Nakon plebiscita (1956) brit. (Z) T. pripojen je Gani, dok je franc. (I) postao 1956. autonomnom republikom u sastavu Francuske Zajednice. 1960. franc. T. proglasio je svoju neovisnost. Prvi predsjednik bio je Sylvanus Olympio; ubijen je u državnom udaru 1963. Slijedilo je razdoblje polit. nestabilnosti. Nakon drž. udara 1967. vlast preuzima G. Eyadéma. Poč. 1990-ih liberalizira polit. sustav, potom je više puta biran za predsjednika (1993., 1998. i 2003), uz oporbene prosvjede. Nakon smrti G. Eyadéme (2005) vlast je nakratko preuzeo njegov sin Faure Gnassingbe; odstupio je zbog prosvjeda, a do izbora je uspostavljena prijelazna vlast.