Afganistan

Afganistan, država u JZ dijelu sr. Azije; 652 225 km², 23 388 000 st. Srednji i SZ dio gorovit (Hindukuš i Paropamisus ili Kūh-i Bābā), J ravan i pustinjski. Klima u gorju oštra planinska, na J i S vruća i suha. Najveće rijeke: Helmand, Hari, Amu-Darja i Kabul. Na planinama listopadne i crnogorične šume. Stanovnici: Paštunci (60%), Tadžici (15%), Hazarijci (3%; šijiti), Uzbeci, Turkmeni. Službeni jezik perzijski (farsi, dari) i pašto ili paštu (tj. afganski). Gl. grad Kabul. U poljoprivredi 2 žetve: prva daje pšenicu i ječam, druga rižu, kukuruz, raž. Uzgaja se srednjoeur. voće, vinova loza i agrumi. U stočarstvu ovce, goveda, konji, deve. Proizvodnja zemnog plina. Međunar. zračne luke Kabul i Kandahar. – pov Pod perz. vlašću (← 500), makedonskom (← 330), arapskom (7. st.), turskom (10. st.), mongolskom (13. st.). Zemlju oslobađa 1747. Ahmed Khan. Dinastičke borbe u 18. i 19. st. Antibrit. ratovi 1833–42., 1878–81; potpuno neovisan A. je od 1919. Neutralan u I. i II. svj. r. Tijekom 1933–73. na vlasti je bio kralj Mohammed Zahir Šah; srušen je državnim udarom generala Mohammeda Dauda Khana (1973. proglašena je republika). Nakon drž. udara 1978. i 1979. uspostavljen je ljevičarski režim pomagan od Sovjetskoga Saveza. Zbog većeg gerilskog otpora došlo je 1979. do sovjetske vojne intervencije. Sovjetska vojska povlači se 1988 (više od 5 mil. izbjeglih Afganistanaca). God. 1992. vlast preuzima nekoliko udruženih pobunjeničkih skupina. Podjela zemlje rezultirala je novim sukobima; 1996. Kabul osvajaju islamisti talibani (pomagani od Pakistana i Saudijske Arabije). Pod optužbom za međunarodni terorizam njihov je režim pod sankcijama UN-a (od 1999), a srušen je 2001. vojnom intervencijom SAD-a i saveznika (nakon terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu); uz am. pomoć na vlast dolazi Hamid Karzai (predsjednik od 2002). U prvoj polovici 2000-ih stabilnost održavaju međunarodne mirovne snage.