Švedska

Švedska, država u I dijelu Skandinavskoga poluotoka; 449 964 km², 8 940 788 st. Gl. grad Stockholm. Veći gradovi: Göteborg, Malmö, Uppsala, Linköping, Orebro, Norrköping. Sadašnji reljef oblikovan pretežito radom ledenjaka. Na I i J je nizina, a u sr. i S dijelu Skandinavsko gorje (Kebnekaise, 2111 m). Rijeke: Torne, Lule, Dal, Göta, Klar. O. 90 000 jezera; najveća su Vänern, Vättern, Hjälmaren, Mälaren. Pod utjecajem Baltičkoga mora i Botničkoga zaljeva na J je klima umjereno oceanska, u sr. dijelu umjereno kontinentalna, na S kontinentalna. I i sr. dio prima godišnje 250–500 mm oborina, južni 600–1100, a planinski krajevi više od 1000 mm. Sjeverna područja pod crnogoricom, viši dijelovi pod tundrom; na J i JZ miješane i listopadne šume. Oko 3218 km duga obala, na J dobro razvedena (fjordovi, skjären). Najveći otoci; Gotland i Öland. Pučanstvo: Šveđani (91%), Finci (3%); o. 20 000 Laponaca. Gustoća naseljenosti opada od juga prema sjeveru. Službeni jezik švedski. Od 13 sveuč. najstarija su u Uppsali, Lundu, Stockholmu, Göteborgu. Gl. poljodjel. proizvodi: žitarice (pšenica, raž, zob), krumpir, ind. bilje (uljna repica, lan, konoplja), voće. Stočarstvo (mliječno govedarstvo, ribarstvo, uzgoj skupocjenih krznaša i sobova). Više od 60% površine pod šumama. Bogata ležišta željezne rude (Kiruna, Gällivare) i urana, ruda bakra, olova, cinka, te pirita, volframa, zlata, srebra, mangana; ugljena u malim količinama. Bogata sirovinama i jako industrijalizirana, Š. je među gospodarstveno najrazvijenijim eur. zemljama. Crna metalurgija (poznati šved. čelik) i elektrometalurgija, kovinska, automobilska ind. (tvornice »Volvo«, »Saab«), tvornice oružja, zrakoplova i dijelova za zrakoplove, a u novije vrijeme os. elektronička, elektrotehn. i kem. ind.; brodogradnja; proizvodnja eksploziva (tvornice »Nobel«), umjetnih vlakana; tvornice gume, obuće, pneumatika, cementa; jaka drvna ind., ind. stakla i kristala, tekst. i prehr. ind.; rafinerije nafte. Duljina unutrašnjih plovnih putova 1165 km. Gl. luke Göteborg, Luleå, Stockholm, Helsingborg, Oxelösund. Međunar. zračne luke Stockholm, Göteborg i Malmö. – pov Stanovnike Skandinavskoga poluotoka (naseljenoga već u paleolitiku) prvi spominje Tacit pod imenom Suiones. Od nekoliko germ. plemena koja su obitavala na području današnje Š. isticali su se Sveari na S i Gotari na J: oni su 8–10. st. sudjelovali u vikinškim pohodima, os. u onima na Rusiju za Rjurika. Šved. plemena ujedinio je kralj Olav Skötkonung (995–1022); za njegova vladanja učvrstilo se kršćanstvo. U 12. st. osvojena je Finska, o. 1250. osn. je Stockholm. Pod dan. kraljicom Margaretom I., Š. je ujedinjena s Danskom i Norveškom (Kalmarska unija, 1397–1523). Nakon niza pobuna protiv dan. hegemonije, Š. se konačno odcijepila pod Gustavom I. Vasom, za kojega je provedena reformacija. Za dinastije Vasa (1528–1654) Š. je postala najjačom silom na Baltiku. Gustav II. Adolf (1611–32) pobjedom 1617. odvojio je Rusiju od Baltika, mirom s Poljskom 1629. stekao je Rigu, Livoniju i dijelove Pruske. Za kraljice Kristine (1632–54) Š. je u ratu protiv Danske (1643–45) osvojila pokrajine u J Švedskoj, a Vestfalskim mirom (1648) čitavo Z primorje i dio I Baltičkoga primorja te gradove Bremen i Stettin (Szczecin). Karlo XII (1697–1718) ratovao je od 1700. protiv koalicije Danske, Poljske, Saske i Rusije (Sjeverni rat); unatoč početnim uspjesima, porazili su ga Rusi kraj Poltave 1709. Mirom u Nystadu 1721. Š. je izgubila najveći dio baltičkih posjeda, a 1807. i Pomorje, 1808–09. Finsku, koju je anektirala Rusija. Za Karla XIII., Š. je 1814. prisilila Dansku da joj odstupi Norvešku, koja ulazi s njom u personalnu uniju (1814). Oskar II. odrekao se 1905. norv. krune, pošto je norv. parlament prije toga raskinuo uniju sa Švedskom. U I. i II. svj. ratu Š. je neutralna. Od poč. 1920-ih politički je najutjecajnija Švedska socijaldemokratska radnička stranka, pod vladavinom koje je nakon II. svj. rata ostvarena politička i gospodarska stabilnost; iz njezinih redova na položaju premijera najdulje su bili Tage Fritiof Erlander (1946–69), S. O. Palme (1969–76., 1982–86), Ingvar Gösta Carlsson (1986–91., 1994–96), a od 1996. premijer je G. Persson. Kralj Karlo XVI. Gustav na prijestolju je od 1973. Od 1960. Š. je bila članica Europskoga udruženja za slobodnu trgovinu, a 1995. pristupila je Europskoj uniji.