Belgija

Belgija, država u SZ Europi; 30 528 km², 10 143 000 st. Na J i JI brdovita (Ardeni), u unutrašnjosti brežuljkasta, u primorju Sjevernoga mora na području poldera ravna. Klima oceanska (rijeke i more se ne zaleđuju). Gl. rijeke: Schelde, s pritocima Lys, Dender i Rupel, te Meuse, s pritocima Sambre i Ourthe. Veće rijeke spajaju kanali. Stanovnici su Flamanci (59%) i Valonci (33%), Talijani, Nizozemci, Marokanci, Francuzi, Turci i dr. Grad. stanovništvo 97%. Sveuč. u Monsu, Bruxellesu (Brusselu), Leuvenu (Louvainu), Gentu (Gandu) i Liègeu. Gl. grad Bruxelles. – Najvažnije žitarice: pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz. Poljodjelske kulture: šećerna repa, lan, duhan, hmelj, cikorija, krumpir, voće i povrće. Uzgoj goveda, svinja, ovaca i konja. Šume pokrivaju 21% teritorija. Ribarstvo morsko i slatkovodno. U rudarstvu ugljen, željezna ruda i zemni plin. Brodogradnja, rafinerije nafte. Ind. automobila, elektrotehn., kem. i farmaceutskih proizvoda, plastičnih masa, stakla, cementa, tekstila, kožnih, gumenih i prehr. proizvoda (šećerane, pivovare, konzerviranje voća, povrća i mlijeka). Gl. luka Antwerpen na rijeci Scheldi. Gl. međunar. zračne luke: Bruxelles, Antwerpen i Oostende. – pov Rim. provincija Gallia Belgica (← 1. st.), za Dioklecijana (3. st.) podijeljena na Belgica Prima i Belgica Secunda. U 5. i 6. st. naseljavaju se salijski Franci (s donje Rajne). Verdunskim ugovorom 843. podijeljena: Z dio dobila Francuska (Karlo Ćelavi), a I Lotaringija (Lotar I). U 12. st. nagli uspon tkalačke proizvodnje te razvoj gradova Bruggea, Genta, Ypresa i Antwerpena. U 13. i 14. st. pobune grad. obrtnika protiv patricijata. U Stogodišnjem ratu (1337–1453) bogati se flandrijski gradovi, zbog gospodarskih razloga (uvoz vune), opredjeljuju za Englesku. U to doba procvata, zemljom upravljaju burgundijski vojvode. 1477. B. je pripala kući Habsburg te je u njezinu posjedu i nakon borbi za burgundijsku baštinu. 1648. S Brabant i dio S Flandrije u sastavu je južnih pokrajina, a od 1714., nakon rata za španj. baštinu, B. je ponovno austrijska. Protuaustr. raspoloženje odrazilo se u ustanku 1789. i proglašenju Ujedinjenih Belg. Država. 1797. priključena je Francuskoj Republici. 1815. ujedinjena je s Nizozemskom u Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemsko na čelu s Vilimom (I) Oranskim. 1830., nakon izbijanja revolucije u Bruxellesu, B. je proglasila neovisnost, potvrđenu u Londonu 1831. Iako se u I. i II. svj. r. proglasila neutralnom, Njemačka ju je okupirala. 1947. sklopljena je carinska unija s Nizozemskom i Luksemburgom (Benelux). Sudjeluje u stvaranju NATO-a (1949), Europske zajednice za ugljen i čelik (1951), Europske ekonomske zajednice (1957), i Europske unije (1992). 1960. povukla se iz Belgijskog Konga; vojno intervenira u njemu 1977 (tadašnji Zair), zajedno s franc. vojskom. God. 1951. kralja Leopolda III. naslijedio je Baudouin I. Poč. 1960-ih razgraničena su jezična područja unutar Belgije, 1970. ozakonjene su tri zajednice (frankofonska / valonska, flamanska i njemačka), a postupna federalizacija 1993. rezultirala je s autonomijom triju regija: Valonije, Flandrije i Bruxellesa. God. 1993. na prijestolje dolazi Albert II. Potkraj 1990-ih i poč. 2000-ih politički je utjecajna Liberalna stranka, u vladajućoj koaliciji sa strankama ljevice i ekološkog pokreta. Od 1999. premijer je Guy Verhofstadt; ponovno je izabran 2003.