Španjolski građanski rat

Španjolski građanski rat (1936–39), borba za obranu legalnoga republikanskog poretka u Španjolskoj, izazvana voj. pučem (18. 7. 1936) generala F. Franca. Proturepublikanska pobuna isprva je ugušena u Madridu, Barceloni i dr. španj. gradovima, a Franco se uspio učvrstiti u španj. Maroku, Navarri, dijelu stare Kastilje i djelomično na J Pirenejskoga poluotoka. Pučistima su oružano pomogli faš. Italija i nacistička Njemačka, dok su Francuska i Velika Britanija objavile »politiku nemiješanja«. S druge strane, pomoć Republici pružili su SSSR, Meksiko i o. 35 000 antifaš. dobrovoljaca iz 53 zemlje. Snage generala Franca, uz pomoć tal. i njem. intervencionističkih snaga osvojile su 28. 3. 1939. Madrid, a time je obrana Španjolske Republike skršena. Uslijedio je Francov teror protiv republikanskih boraca i građana: velik ih je broj pobijen, a o. 1 mil. stavljen u zatvore i zatočen u koncentracijske logore; više od 650 000 pobjeglo ih je u inozemstvo.