Srbija i Crna Gora

traži dalje ...

Srbija i Crna Gora, bivša država na Balkanskom poluotoku, na JI Europe; 102 173 km², 10 684 700 st. Gl. grad Beograd; veći gradovi: Novi Sad, Niš, Priština, Kragujevac, Podgorica. Obuhvaća J dio Panonske nizine (Vojvodina), širok planinski pojas Dinarida koji se prema J nastavlja Šarsko-pindskim sustavom (Đeravica, 2656 m); krajnji SI dio države pripada Karpatsko-balkanskomu gorju; u središtu države ostaci su staroga Rodopskoga gorja (Kopaonik, 2016 m); na JZ usko Crnogorsko primorje. Klima je u Crnogorskom primorju sredozemna, u unutrašnjosti planinska, na S umjereno kontinentalna. Rijeke: Dunav, Tisa, Tamiš, Sava, Drina, Velika Morava, Timok, Morača. Najveće jezero Skadarsko (dijeli ga s Albanijom). Vegetacija se sastoji od listopadnih šuma (grab, cer), u planinskim predjelima miješane i crnogorične šume, u Crnogorskom primorju sredozemna vegetacija, u Vojvodini stepa. Pučanstvo: Srbi (63%), Albanci (17%), Crnogorci (5%), Mađari (3%), Muslimani (3%), Hrvati (2% u Vojvodini i Boki kotorskoj). Sveučilište u Beogradu, Kragujevcu i Nišu. Poljodjelstvo: pšenica, kukuruz, ječam, šećerna repa, suncokret, soja, duhan, voće, povrće, vinova loza. Stočarstvo; svinje, ovce, goveda. Šumarstvo. Ležišta lignita i kamenoga ugljena, ruda bakra, olova, cinka, boksita, magnezita. Obojena metalurgija (bakar), kem., elektronička industrija, proizvodnja motornih vozila, poljodjelačkih strojeva, tekst., prehr. industrija. Turizam. Gl. morska luka: Bar, riječna pristaništa: Beograd, Novi Sad, Smederevo. Zračne luke: Beograd, Niš i Podgorica. pov Vodstvo SR → Jugoslavije, → Srbije i → Crne Gore, uz sudjelovanje Europske unije, 14. 3. 2002. dogovara stvaranje nove državne zajednice koja je nazvana Srbija i Crna Gora. Nakon V. Koštunice, od ožujka 2003. predsjednik je Svetozar Marović (član vodstva Demokratske partije socijalista Crne Gore, koja zagovara crnogorsku neovisnost). Osamostaljenjem Crne Gore 2006. SiCG prestaje postojati.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Srbija i Crna Gora. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/37442>.