Sjeverna Irska

Sjeverna Irska, dio Ujedinjenoga Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u S dijelu otoka Irske; 14 120 km², 1 685 267 st. Najveći je dio S. I. bazaltni ravnjak nagnut prema jezeru Neagh u njegovu središnjem dijelu. Ravnjak okružuju gorja Antrim, Mourne (852 m) i Sperrin (683 m). Klima oceanska. Veće rijeke: Bann, Foyle i Erne. Velike površine pod livadama, pašnjacima i vrištinama. Pučanstvo: Irci, Škoti, Englezi. Gl. grad Belfast; veći gradovi: Londonderry, Newtownabbey i Bangor. Najviše se uzgajaju zob, ječam, krumpir i lan. Stočarstvo i ribarstvo dobro razvijeno. Gl. grane industrije: brodogradnja (brodogradilište u Belfastu među vodećima u Velikoj Britaniji) i tekstilna; ind. strojeva, zrakoplova, papira, kože, žestokih pića, piva i duhana. Najvažnije pomor. luke: Belfast, Londonderry, Coleraine i Larne. Zračna luka Aldergrove kraj Belfasta. – pov S. I. obuhvaća područje većega dijela prastaroga Ulstera (keltski Uladh); u ranom sr. vijeku neovisno kraljevstvo; u 12. st. u vlasti Engleza. U 17. st. provedeno je tzv. plantažiranje Ulstera, kojim je najplodnija zemlja podijeljena engl. i škot. doseljenicima (protestantske vjere; oslanjali se na Veliku Britaniju), pa su se siromašni kat. Irci masovno iseljavali. U takvom pov. razvoju leže razlozi zašto se, nakon stvaranja Slobodne Irske Države 1921., protestantska većina pučanstva odlučila za uključenje u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nakon građ. rata u Irskoj 1922–23., ugovorom između Velike Britanije, Republike Irske i Sjeverne Irske priznate su postojeće granice između dviju Irski. Sjevernoj Irskoj priznata je ograničena autonomija s parlamentom i vladom; na čelu joj je brit. guverner. Kat. manjina zahtijevala je ekon. i polit. ravnopravnost, kojoj su se protestanti na vlasti oduprli. U sukob se uključila i Irska Republikanska Armija (IRA) koja terorističkim metodama nastoji postići ujedinjenje s Irskom. Njoj se suprotstavljaju pristaše ekstremnih protestanata. 1972. brit. je vlada suspendirala sjevernoirski parlament i vladu; time je Sjevernu Irsku stavila pod svoju neposrednu upravu. Nakon višegodišnjih sukoba 1994. postignuto je primirje; slijedili su pregovori britanske i irske vlade te vodećih stranaka sjevernoirskih katolika (Sinn Fein i dr.) i protestanata (Ulsterska unionistička stranka i dr.). 1998. postignut je mirovni sporazum koji uključuje uspostavljanje regionalne polit. samouprave, razoružanje paravojnih skupina i dr. Sjevernoirska vlada uspostavljena je 1999. Mirovni proces poč. 2000-ih i dalje opterećuje djelovanje ekstremističkih skupina.