Sjedinjene Američke Države (SAD)

Sjedinjene Američke Države (SAD), država u Sjevernoj Americi; 9 629 091 km², 281 421 906 st. Sastoji se od 50 sav. država i 1 sav. distrikta. Po površini četvrta država u svijetu. Gl. grad Washington D. C.; veći gradovi: New York, Los Angeles, Chicago, Houston, Philadelphia, San Diego, Detroit, Dallas, Phoenix, San Antonio. Sastoji se od nižega dijela na I i planinskoga dijela na Z; I dio obuhvaća obalnu nizinu uz Atlantski ocean, gorje Appalachian (2045 m) i središnju nizinu između Stjenjaka (Rocky Mountains) na Z i gorja Appalachian na I. Planinski dio sastoji se od Stjenjaka na I i Z Kordiljera (Aljasko [6194 m], Primorsko, Kaskadsko gorje i Sierra Nevada) na Z; između njih su kotline i visoki ravnjaci (Kolumbijski ravnjak, Great Basin i ravnjak Colorado). Klima u najvećem dijelu kontinentalna, oko Meksičkoga zaljeva suptropska, u planinskom pojasu na Z planinska, a u primorju Tihoga oceana oceanska. Količina oborina smanjuje se od Atlantskoga oceana i Meksičkoga zaljeva (1500–1000 mm) prema podnožju Stjenjaka (300 mm); na oceanskoj strani planinskoga pojasa na Z padne 2000–3000 mm, a na Stjenjaku 800 mm. Sa S puše hladni vjetar norther, odn. vrlo hladan blizzard, a sa Stjenjaka topao i suh chinook, sličan alpskom fenu. Rijeke pripadaju slijevu Atlantskoga oceana (Connecticut, Hudson, Delaware, Potomac, St. Lawrence), Meksičkoga zaljeva (Mississippi s Missourijem, Alabama, Brazos, Rio Grande), Tihoga oceana (Yukon, Columbia, Colorado, Sacramento). Velika jezera veže s Atlantskim oceanom rijeka st. Lawrence (St. Lawrence Seaway). S krajevi SAD pokriveni su crnogoričnim šumama, sr. i J dio gorja Appalachian listopadnim šumama. U sr. nizini travnate stepe (prerije), koje prelaze u pustinjske stepe i pravu pustinju (Mojave s Dolinom smrti – Death Valley). Stjenjak i Primorsko gorje obrasli su crnogoričnim šumama, sjever Aljaske tundrama, a Florida suptropskom vegetacijom. Pučanstvo: Bijelci (76%), Crnci (12%), Latinoamerikanci (9%) i dr. Među mnogim sveuč. ističu se Columbia (New York), University of California (Berkeley, Los Angeles), Yale (New Haven), University of Chicago, Harvard, Princeton. U proizvodnji i izvozu hrane SAD su na prvome mjestu u svijetu. Obradiva zemlja zasijana je najviše kukuruzom, manje pšenicom, raži, zobi, ječmom, rižom, prosom i krumpirom. Od ind. bilja najviše se uzgajaju pamuk, duhan, šećerna trska i repa, hmelj, ricinus i kikiriki. Vinova loza i agrumi uspijevaju u Californiji, a ostalo voće u J i I sav. državama. U stočarstvu je na prvom mjestu uzgoj goveda; velike su klaonice u gradovima Omaha, St. Louis, Milwaukee, Cincinnati i dr. Ribarstvo je među prvima u svijetu. Najbogatija su ležišta ugljena u gorju Appalachian, nafte u Texasu, Aljasci, Californiji i Louisiani, a zemnoga plina u Texasu i Louisiani. Ležišta željezne rude nalaze se oko jezera Superior i u Alabami. Golema je proizvodnja bakra (2. u svijetu), olova (2. u svijetu), boksita, cinka (1. u svijetu), srebra, urana, molibdena, zlata, vanadija, volframa, mangana, antimona, nikla i sumpora. Vodeće privredne grane jesu elektronička, farmaceutska, optička, zrakoplovna, kem., automobilska i metalna ind. Čeličane su u gradovima Pittsburgh, Chicago, Buffalo i dr.; proizvode se lokomotive i turbine (Philadelphia), poljoprivr. i tekstilni strojevi (Worcester), želj. materijal i vagoni (Chicago), kuglični ležaji, šivaći strojevi, automobili (Detroit, Cleveland, Indianapolis i dr.), zrakoplovi (Seattle, Los Angeles, San Diego), pneumatici (Acron i Los Angeles). Simbol je nove am. industrije Silicijska dolina (Silicon Valley) u Californiji s proizvodnjom elektronike. Gl. su brodogradilišta Quincy, Kearny, Newport News, Camden, New Orleans, San Francisco, Los Angeles, Buffalo, Sparrows Point. Ind. pamuka razvijena je na atlantskoj strani (Alabama, Main), kem. ind. oko Meksičkoga zaljeva, a elektrokem. oko Niagare. Najveće su luke u Meksičkom zaljevu Houston, Baton Rouge i New Orleans, na Atlantiku New York, Philadelphia, Baltimore, a na Pacifiku Los Angeles, Valdez, Long Beach; za izvoz pamuka luke su New Orleans i Galveston. SAD imaju više od 800 velikih zračnih luka, od kojih su najprometnije O’Hare (Chicago), Dallas–Fort Worth, Los Angeles, San Francisco, Atlanta, J. F. Kennedy (New York). – pov Drži se da su sjevernoam. kontinent otkrili Vikinzi o. 1000. god., međutim, njegovo postojanje poznato je Europi tek nakon Kolumbova putovanja 1492. Na području današnjih SAD živjelo je tada vjerojatno o. 1,5 mil. Indijanaca. Španjolci su počeli kolonizaciju u 16. st. (Florida, Texas, Z obala). Francuzi su istraživali područje od Velikih jezera, duž Mississippija do Louisiane. Prvo engl. naselje osn. je 1607. u Virginiji. Prva veća skupina engl. iseljenika (puritanci) došla je u Novu Englesku 1620. i osnovala Plymouth. Uz znatnu većinu Engleza, među prvim su doseljenicima Nizozemci i Šveđani. Do prve pol. 18. st. osnovano je 13 kolonija (Virginia, Massachusetts, New Hampshire, Maryland, Connecticut, Rhode Island, North i South Carolina, New York, Delaware, New Jersey, Pennsylvania i Georgia), a broj iseljenika koji napuštaju eur. zemlje zbog polit. i vjerskih progona neprekidno raste, te broj stanovnika do 1775. iznosi već o. 2,5 mil. Ekonomija se zasniva na poljoprivredi, os. na J, gdje na plantažama pamuka i duhana rade robovi Crnci, dovedeni iz Afrike, dok su Indijanci bili potisnuti na Z. Sukobljavanje brit. i franc. interesa (Kanada i Louisiana) u Novom svijetu dovelo je u 18. st. do niza ratova koji su završili Pariškim mirom 1763. Britanija je dobila Kanadu, područje I od Mississippija i Floridu (od Španjolske). Neugrožene od Francuske i Indijanaca te jačajući ekonomski, kolonije postaju sve manje ovisne o matici zemlji. Pokušaj Britanije da fiskalnim i restriktivnim mjerama zakoči njihov ekon. razvoj podređujući ga svojemu interesu izazvao je snažan otpor kolonista. Do organizirane pobune došlo je 1773., kada je brit. vlada dala Istočnoindij. kompaniji monopol na uvoz čaja, a am. kolonisti u Bostonu bacili su tovar čaja s engl. broda u more (događaj poznat kao »Bostonska čajanka«). Suprotstavljajući se represivnim mjerama brit. uprave, kolonije su sazvale Kontinentalni kongres (1774., Philadelphia), 1775. povele rat za neovisnost protiv brit. krune. 4. 7. 1776. Kongres je objavio Deklaraciju neovisnosti. God. 1777. dio brit. snaga kapitulirao je kraj Saratoge, a 1781. Amerikanci (uz koje se borio i franc. ekspedicijski korpus) pod zapovjedništvom G. Washingtona prisilili su brit. vojsku na konačnu kapitulaciju kraj Yorktowna. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Državama Amerike, a Velika je Britanija mirom u Versaillesu 1783. priznala njihovu neovisnost. 1787. usvojen je federalni ustav, a G. Washington izabran za predsj. SAD (1789–97). Već u početku iskristalizirale su se dvije polit. stranke: federalisti (pristaše snažne centralne vlasti, s A. Hamiltonom na čelu, predstavnici krupnih imovinskih interesa, a u vanjskoj politici probritanski raspoloženi) i antifederalisti (zastupnici suverenosti država članica i protivnici centralizma, pod vodstvom Th. Jeffersona, predstavnici širih demokr. slojeva, koji simpatiziraju s Franc. revolucijom). Za predsj. Jeffersona (1801–09) SAD su znatno povećale svoje područje otkupivši 1803. od Francuske Louisianu. Pomor. suparništvo s Britanijom izazvalo je 1812. rat koji je nakon neodlučna ishoda završio mirom u Gentu 1814. Za predsj. J. Monroea (1817–25) otkupljena je 1819. Florida od Španjolske i proglašena Monroeova doktrina (1823). Aneksija Texasa 1845. izazvala je rat s Meksikom (1845–48), nakon čega su SAD povećale svoj teritorij New Mexicom i Californijom, proširivši se do Tihoga oceana. Suprotnosti između robovlasničkoga Juga i industrijaliziranoga Sjevera u međuvremenu se sve više zaoštravaju, a kad je za predsj. 1860. izabran A. Lincoln, odlučni protivnik ropstva, J države odcjepljuju se od Unije, te 1861. započinje → Američki građanski rat. Pod vodstvom A. Lincolna, koji je 1863. ukinuo ropstvo, rat je završio 1865. pobjedom Sjevera. No na J Crnci, iako formalno slobodni, postaju žrtvama rasističke diskriminacije i progona (→ Ku-Klux-Klan). 1867. SAD su povećale svoj teritorij kupivši od Rusije Aljasku za 7,2 mil. dolara. U tri desetljeća nakon građ. rata SAD su postale prva ind. zemlja svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898) anektirale su Havaje, Puerto Rico, Filipine, Guam, učvrstile se na Kubi i nametnule »politiku otvorenih vrata« u Kini. Imperijalizam SAD os. dolazi do izražaja za predsj. Th. Roosevelta, koji provodi politiku »velike batine« (big stick) intervenirajući u cijelom nizu država Latinske Amerike. Otvaranjem Panamskoga kanala 1914. SAD postaju istaknuta svj. sila s pučanstvom koje je (uz veliko useljavanje) naraslo na 92 mil. ljudi. U I. svj. ratu, isprva neutralne, postaju za sile Antante arsenal oružja i sirovina, a 1917. izazvane njem. podmorničkim ratom, stupaju u rat i pridonose pobjedi Antante te pod predsj. W. Wilsonom (1913–21) imaju odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Odbivši pristupiti Ligi naroda, pod predsj. W. G. Hardingom (1921–23), C. Coolidgeom (1923–29) i H. C. Hooverom (1929–33) provode izolacionističku politiku. Snažan gospodarski razvoj za ratnih i poratnih god. prekida 1929. razdoblje teške gospodarske krize. Posljedice krize (o. 10 mil. nezaposlenih) počinje ublažavati predsj. F. D. Roosevelt (1933–45) politikom → New Deala i reformama na području privrede, radničkoga zakonodavstva i financija; s njim prestaje izolacionizam SAD. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su Haiti, Nikaragva, Kuba, priznata neovisnost Filipina. Uočivši opasnost koja prijeti svijetu od sila Osovine, Roosevelt osuđuje »vladavinu terora i međunar. bezakonja«. Iako isprva neutralne, u II. svj. ratu SAD podupiru Veliku Britaniju u borbi protiv Hitlerove Njemačke i faš. Italije (→ Zakon o zajmu i najmu; Atlantska povelja), a nakon jap. napada na Pearl Harbor (7. 12. 1941) i same ulaze u rat protiv sila Osovine. SAD imaju odlučnu ulogu u likvidaciji osovinskih snaga u S Africi, invaziji Italije i otvaranju druge fronte u Normandiji te u operacijama na Pacifiku. Stvorivši A-bombu, upotrijebile su je protiv Japana i prisilile ga na kapitulaciju. SAD sudjeluju na konferencijama za uređenje poslijeratnoga svijeta i u stvaranju svj. organizacije (UN). Iz II. svj. rata izlaze sa znatno uvećanim privr. potencijalima; svojim se utjecajem koriste u pružanju vojne (Trumanova doktrina 1947) i ekon. pomoći (Marshallov plan 1948–52). Bitan su čimbenik stvaranja → NATO-a (1949). Pomogle Južnu Koreju u Korejskom ratu (1950–53). Predsj. H. Trumana (1945–53) smjenjuje na položaju D. Eisenhower (1953–61). 1959. Alaska i Hawaii postali su državama SAD. Za predsjedništva J. F. Kennedyja (1961–63) naglašena je potreba odlučnoga rješavanja problema građ. ravnopravnosti Crnaca. Nakon njegova ubojstva predsj. postaje L. B. Johnson, za čije administracije (1963–69) dolazi do am. voj. intervencije u Vijetnamu i u Dominikanskoj Republici 1965. U srpnju 1969. am. astronauti N. Armstrong i E. Aldrin bili su prvi ljudi koji su stupili na Mjesec. Od 1969. predsj. je države R. Nixon. Rat u Vijetnamu okončan je poč. 1973. Posjetom predsj. Nixona Pekingu završeno je dugogodišnje razdoblje zategnutosti između SAD i NR Kine. Nakon trijumfalne pobjede na predsjedničkim izborima 1972. Nixon se ubrzo suočava s ostavkom potpredsj. S. Agnewa (1973) zbog financ. skandala te s aferom Watergate, zbog koje je prisiljen na ostavku (1974); do kraja mandata predsj. je G. Ford. Na izborima 1976. pobjeđuje demokrat J. Carter; SAD posreduju u izr.-egip. mirovnim pregovorima (Camp David, 1978), uspostavljaju diplomatske odnose s Kinom (1979). Sovj. intervencija u Afganistanu (prosinac 1979), pad šahova režima u Iranu i kriza oko talaca u Teheranu (1979–80) slabe am. pozicije i autoritet predsjednika Cartera. Na izborima 1980. pobijedio je republikanac R. Reagan; dalje se zaoštravaju odnosi sa SSSR (program »Rat zvijezda«), naoružavaju se antisandinisti u Nikaragvi, nastoji se srušiti režim M. Gadafija u Libiji. Od 1985 (uspon M. Gorbačova) poboljšavaju se odnosi sa SSSR-a; 1987. Reagan i Gorbačov potpisali su sporazum o uklanjanju nuklearnih raketa srednjega i kratkoga dometa. Na izborima 1988. pobjeđuje G. Bush, dotadanji podpredsjednik SAD. 1992. za predsj. je izabran W. Clinton. Od 1994. SAD se angažiraju u rješavanju sukoba na teritoriju bivše Jugoslavije; potkraj 1995. posreduju u zaključivanju Dajtonskoga sporazuma. U 1990-im, nakon raspada Sovjetskoga Saveza, SAD postaju jedina svj. velesila. 1991. vojno interveniraju protiv Iraka (tzv. Zaljevski rat), nakon iračke okupacije Kuvajta. 1999. predvode napade NATO-a na SR Jugoslaviju radi rješavanja krize na Kosovu. G. W. Bush izabran je za predsjednika 2001. i 2004. Nakon terorističkoga napada → Al Qaide, SAD 2001. vojno interveniraju u Afganistanu; 2003. sa saveznicima napadaju Irak (smatrajući irački režim prijetnjom za svoje regionalne geopolitičke interese). Sredinom 2000-ih SAD ostaju predvodnik NATO-a; održavaju vojnu prisutnost u više država (Japanu, Južnoj Koreji, Bahreinu, Kataru i dr.) te ratuju u Afganistanu i Iraku.