Sibir

Sibir (rus. Sibir’), dio S Azije između Urala na Z i Tihoga oceana na I; o. 10 mil. km² (1/4 az. kopna) i o. 32 mil. st. Pripada Rusiji, osim maloga dijela na JZ (Kazahstan). Na Z je pretežito ravnica, na I visočje. Klima kontinentalna; zime vrlo hladne (apsolutni minimum –69,9 °C). Na S su tundre, na J tajga i stepa. Najnaseljeniji stepski krajevi (pučanstvo: Rusi, Neneci, Burjati, Jakuti, Čukči i dr.). Veliko rudno bogatstvo (ugljen, nafta, zemni plin, dijamanti, željezo i ostale kovine). Veliki hidroenergetski sustavi i jaka industrija. Vodeni su tokovi najvažniji putovi. U J dijelu transsibirska željeznica. – U S. su Huni pokorili sajansko-altajska plemena u ← 2. st.; u 6. st. nastao je Turkijski Kaganat; u 13. st. Mongoli stvorili državu; od 14. st. ondje je tatarska država; sibirski kan priznao vlast Rusije 1555; rus. prodor u S. počinje pohodom kozačkoga atamana Jermaka 1581., koji su osobito potpomogli rus. trgovci Stroganovi; sred. 17. st. rus. vlast proteže se do Amura i Ohotskoga mora, a u drugoj pol. 19. st. do Sjevernoga ledenog mora i Tihoga oceana; tada su u sastav Rusije uključena i neka područja koja su danas predmetom spora između Kine i Rusije. Za Staljinova režima osnivaju se radni logori za političke neistomišljenike.