Saudijska Arabija

traži dalje ...

Saudijska Arabija, država u jugozapadnoj Aziji, na poluotoku Arabiji; 2 149 690 km², 20 846 884 st. Gl. grad Riyād (Ar-Riyād). Srednji dio obuhvaća ravnjak Najd (Nedžd), koji prema S i J prelazi u velike pješčane pustinje (An-Nafud, Rub al-Khali). Na Z rubu planinski predio Al-Hijaz (2925 m) i Asir sa crvenomorskom obalnom ravnicom. Na I uz Perzijski zaljev ravnica. Obale niske i pješčane. Klima pretežito pustinjska i stepska; povremeni vodeni tokovi (vadi). U polupustinjskim i stepskim krajevima kserofitno grmlje i rijetka trava. Pučanstvo: Arapi (88%, od čega 82% Saudijci, Indijci i Pakistanci 5,5%) i dr. Službeni jezik arapski. Ratarstvo (ograničena na oaze): žitarice, povrće, kava, datuljna palma. Nomadsko stočarstvo (ovce, koze, deve). Nafta je osnova gospodarstva; po proizvodnji (250–400 mil. t godišnje; najviše 490 mil. t) među vodećima u svijetu (uz Rusiju i SAD); gl. ležišta uz Perzijski zaljev (obala, podmorje). Iskorištavaju se ležišta zemnoga plina, boksita, pirita i gipsa. Naftovod (dug 1450 km) i plinovod do luke Yanbu (Crveno more). U industriji je najznačajnija preradba nafte; metalurgija, kem., cementna ind. Znatni prihodi od hodočašća; religiozna središta Meka i Medina. Gl. luke: Jidda, Yanbu, Jizan (Crveno more), Dammam, Ras Tanura, Jubail (Perzijski zaljev). Najveće zračne luke: Jidda, Riyād, Dhahran, Medina. – pov S. A. razvila se iz emirata Nedžd (Najd), kojim su poč. 20. st. zavladali Vahabiti pod Abdul-Azis Ibn Saudom (1902–60). Postupno šireći svoju vlast na druga područja Arabije i osvojivši 1924–25. Hedžas (Al Hijaz) s Mekom i Medinom, Ibn Saud se 1926. proglasio kraljem cijeloga tog područja, koje 1932. dobiva naziv S. A. 1930-ih otkriveni su bogati izvori nafte koje eksploatiraju am. kompanije; 1945., pred kraj II. svj. rata, S. A. objavila je rat Njemačkoj i Japanu, a iste god. pristupila je i Arap. ligi te 1948. sudjelovala u ratu protiv Izraela. 1953. Ibn Sauda je naslijedio sin Saud. Njega je 1964. drž. udarom svrgnuo brat Fejsal, koji je pokušao modernizirati privredu i upravu; ubijen je u dvorskom atentatu 1975. Naslijedio ga je brat Halid. Stvarni je vladar njegov polubrat prijestolonasljednik Fahd (od 1982. kralj), kojega je 1995. zbog bolesti zamijenio polubrat princ Abdulah. 1991. nakon iračke okupacije Kuvajta, S. A u ratu SAD-a i saveznika protiv Iraka (tzv. Zaljevski rat) postaje važno američko vojno uporište. 1990-ih povremeni su zahtjevi oporbenih skupina za demokratizacijom; jačaju i radikalne islamističke organizacije koje se protive državnoj suradnji sa SAD-om. Savezništvo sa SAD-om narušeno je u prvoj polovini 2000-ih nakon am. vojne intervencije u Afganistanu (2001) i Iraku (2003). Nakon Fahdove smrti 2005., princ Abdulah postao je kralj.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Saudijska Arabija. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/35457>.