PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

Salamunski Otoci, otočna država u Z dijelu Tihoga oceana; 28 370 km2, 409 042 st. Gl. grad Honiara (otok Guadalcanal). Država zaprema veći dio istoimenoga otočja; gl. otoci: Choiseul (6850 km2), Guadalcanal (6475 km2), Santa Isabel (5840 km2), Malaita (5000 km2), San Cristóbal (3188 km2), New Georgia. Otoci su vulkanskoga podrijetla; mnogobrojni atoli. Ekvatorska i trop. klima; sr. godišnja temp. o. 27 °C; padaline o. 3000 mm. Pod šumama o. 90% teritorija. Pučanstvo: Melanezijci (94%), Polinezijci (4%), Mikronezijci, Europljani, Kinezi; službeni jezik engleski. Kokosova i uljna palma, kakaovac, riža, tropsko voće. Stočarstvo; ribarstvo (tunj); šumarstvo (izvoz drva). Ležišta fosfata, zlata, srebra, boksita, bakra. Prehr. i drvna ind. Turizam. pov God. 1568. otkrivaju ih španj. pomorci. Sjeverni otoci bili su njemački protektorat od 1885. do 1900., kada su ustupljeni Velikoj Britaniji (od 1899. otoci Bougainville i Buka dio su Njemačke Nove Gvineje); od 1893. Južni otoci u sastavu su Britanskoga zapadnopacifičkoga teritorija. U II. svj. ratu zauzima ih Japan (1942–43), a potom SAD (1943–44). Obnovljena brit. uprava ograničena je autonomijom 1973. i 1976. Nezavisnost je proglašena 7. 7. 1978; za premijera je bio izabran Peter Kenilorea (1978–81. i 1984–86). Od poč. 1990-ih pogoršani su odnosi s Papua Novom Gvinejom, zbog otoka Bougainville, koji potražuju Salamunski Otoci. Etnički sukobi na Guadalcanalu (od 1999) smireni su 2003. uz pomoć mirovnih snaga iz Australije. Od kraja 2001. premijer je Allan Kemakeza.