PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

Rumunjska, država u JI Europi, 237 500 km2, 21 680 974 st. Gl. grad Bukurešt (Bucureşti). Veći gradovi: Constanta, Iasi, Timisoara, Cluj-Napoca, Brasov. Pretežni dio zemlje zauzimaju Karpati – Šumoviti, Istočni i Južni (ili Transilvanske Alpe) s najvišim vrhom Moldoveanuom (2544 m). U sr. i Z dijelu su Transilvanski ravnjak i Zapadnorumunjske planine (Muntii Apuseni i dr.); Z od njih Panonski bazen. J i JI od Karpata Vlaška nizina. Na krajnjemu JI masiv Dobrudža. Klima umjereno kontinentalna, mjestimično stepska. Rijeke: Dunav (1075 km u R.), Mures (Marica), Olt, Ialomita, Prut. Crnomorska obala ravna i niska; mnogobrojna jezera i lagune. U S dijelu delta Dunava s otocima Letea, Giatal i dr. Nizina pod travnatim stepama, delta Dunava pod trskom i šašem; J dio Dobrudže pod zimzelenim suptropskim grmljem. Niži pristranci planina pod listopadnim, viši pod crnogoričnim drvećem, najviši pod subalpskom vegetacijom. Pučanstvo: uz Rumunje (89%) znatan broj Madžara (7%), Roma, Nijemaca, Židova, Ukrajinaca. Službeni jezik rumunjski. Šest sveučilišta. Poljodjelstvo, voćarstvo, vinogradarstvo; stočarstvo (goveda, koze, konji), peradarstvo, pčelarstvo; uzgoj dudova svilca. Slatkovodno i morsko ribarstvo. Šume slabo iskorištene. Bogata ležišta i iskorištavanje nafte i zemnoga plina. Naftovodi do gradova Giurgiu, Constanţa i Reni – Odesa (Ukrajina). Rudarstvo: lignit, ugljen, željezna ruda, boksit, srebro, živa, mangan, sol. Crna i obojena metalurgija, metalna (ratarski strojevi, strojevi za naftnu ind., lokomotive, vagoni, kamioni), tekst., prehr., kem., farmaceutska industrija, ind. papira, cementa. Turizam (Mamaia, Mangalia, Sinaia). Veliku važnost za plovidbu ima Dunav; kanal Cernavodă–Constanţa. Gl. luke: Constanţa (Crno more), Brăila, Cernavodă, Galaţi (Dunav). Gl. zračna luka Bukurešt (Bneasa i Otopeni). – pov Starosjedioce Dačane ujedinio je sred. ← 1. st. kralj Burebista. Nakon poraza njihova vladara Decebala, zemlja dolazi 107. pod vlast Rima kao provincija Dacija pa je postupno romanizirana. 271. Rim je napušta pred najezdom Gota, a romansko stanovništvo navodno odlazi s njima. Od 4. do 11. st. kroz R. su prolazili Huni, Gepidi, Avari, Slaveni, Bugari, Madžari, Pečenezi i Kumani. Od 11. st. vojvodstvo Transilvanija u vlasti je Madžara. U 14. st. osnovano je vojvodstvo (kneževina) Moldavska; unatoč jakim susjedima (Ugarska, Poljska, Turska) za Stefana III (1457–1504) stvarno je neovisna, ali je 1555. prisiljena priznati tur. vrhovnu vlast. Vlaška je stekla neovisnost za Basaraba I (prva pol. 14. st.), ali je i ona morala za Mircee Starijega (1417) priznati tur. suverenitet. Vojvoda (knez) Mihajlo Hrabri (Mihai Viteazul; 1593–1601), oslobodivši se tur. utjecaja, ujedinio je na kraće vrijeme Rumunje (Vlašku, Moldavsku i Transilvaniju). Za rusko-tur. ratova u 17. i 18. st. izbijali su ustanci u Vlaškoj i Moldavskoj, pa su sultani mjesto domaćih vojvoda od 18. st. postavljali grč. → fanariote. Mirom u Kučuk–Kainardžiju 1774. Rusija je stekla pravo zaštite kršćana u autonomnoj Vlaškoj i Moldavskoj. Mirom u Edirneu 1829. kneževine su stavljene pod rusku, a 1856. pod zaštitu sila potpisnica Pariškoga mira. 1859. stvorena je personalna unija između obiju kneževina izborom moldavskoga kneza A. Cuze za vladara (1859–66). Tako ujedinjenu R. priznale su 1861. velike sile i Turska. Za kneza Karola I. iz loze Hohenzollern-Sigmaringen (1866–1914) R. je dobila neovisnost, a 1881. proglašena je kraljevstvom. U Drugom balkanskom ratu 1913. anektirala je bug. Južnu Dobrudžu, stupila je 1916. na strani Antante u I. svj. r., ali je poražena i 1918. prisiljena na separatni mir s Centralnim silama. Nakon pobjede Antante mirovnim je ugovorom dobila Bukovinu, I Banat, Transilvaniju, dok je od Rusije anektirala Besarabiju. Povezana s Francuskom i Malom Antantom, R. nakon Münchenskoga sporazuma 1938. dolazi pod utjecaj Njemačke. Nakon sporazuma između Hitlera i Staljina (1939), 1940. prisiljena je dati SSSR-u Besarabiju i S Bukovinu, Madžarskoj (prema Bečkoj arbitraži) S Transilvaniju, Bugarskoj J Dobrudžu. U zemlji je 1940. uvedena vojno-faš. diktatura generala Antonescua i njegove »željezne garde«, koji se 1941. pridružio njem. napadaju na SSSR. Nakon prodora sovj. snaga tijekom 1944. u R. se podigao ustanak. Kralj Mihail I. srušio je Antonescuov režim, a R. je ušla u rat protiv Njemačke 25. 8. 1944. Mirovnim ugovorom 1947. Rumunjskoj je vraćena S Transilvanija. Iste god. raspuštene su nesocijalist. stranke, a njihovi vođe zatvoreni; kralj Mihail I. prisiljen je na abdikaciju, proglašena je NR R. (30. 12. 1947). 1948. Rum. radnička partija uspostavlja jednostranački sustav i R. će u idućih više od četiri desetljeća biti podvrgnuta jednomu od najsurovijih komun. režima. Narodnom pobunom u prosincu 1989. srušen je diktatorski režim N. Ceausescua. Slijedila je politička demokratizacija; Ion Iliescu (vođa Fronte nacionalnoga spasa) bio je predsjednik 1990–95. i 2000–04. U članstvu NATO-a R. je od ožujka 2004. Na predsjedničkim izborima u prosincu 2004. pobijedio je Traian Basescu (gradonačelnik Bukurešta od 2000).