protestantizam

protestantizam (lat.), skupno ime za vjerska gibanja i odgovarajuća naučavanja koja su se razvila iz reforme M. Luthera (od 16. st.) i dovela do odvajanja od Kat. crkve. Naziv je nastao od lat. protestatio, tj. javno svjedočenje luteranskih načela na 2. saboru u Speyeru, a uvriježio se os. kod katolika da bi istaknuo razliku prema drugim kršć. crkvama. Prvi su protestantski pokreti bili luteranizam i kalvinizam (→ Luther, Martin; Calvin, Jean), a nakon njih su slijedili mnogi drugi radikalniji (→ baptisti; kvekeri; metodisti; pentekostalci). Zajednička su obilježja različitim protestantskim crkvama priznavanje Svetoga pisma kao jedine osnove vjere i odbacivanje posredničke uloge crkv. strukture, vjera u apsolutnu vrijednost milosti Božje radi spasenja pojedinca, pridavanje vrijednosti sakramenta samo krštenju i uzimanju kruha i vina. S organizacijskoga stajališta prevladavaju dva modela: kongregacionalistički i prezbiterijanski. U liturgiji veliko se značenje pridaje glazbi i pjevanju. Zbog drobljenja zajednica između 17. i 19. st., došlo je do stvaranja savezâ (Savjet za život i djelovanje, 1925; Konferencija za vjeru, 1927; Svjetski savjet crkava, 1948). Protestantske crkve danas okupljaju oko 382 mil. vjernika (najviše u S Americi, Aziji, S i Z Europi).