Peru

Peru, država na obali Tihoga oceana u Južnoj Americi; 1 285 216 km², 26 748 972 st. Gl. grad Lima. Veći gradovi: Arequipa, Callao, Trujillo. Sastoji se od uske obalne ravnice, Anda (Cordillera Occidental, C. Central i C. Oriental), visokih ravnjaka (puna) i doline rijeke Amazone. Područje Anda (Huascarán, 6768 m) seizmički kraj; aktivni vulkan El Misti (5822 m). Gl. prijevoj Cerro de Pasco. Jak utjecaj hladne Humboldtove morske struje na klimu. U obalnom dijelu česte magle (garúas). Obalna ravnica pretežito polupustinja i pustinja. U nizini Amazone ekvatorska klima, na visoravnima polupustinjska; u Andama tri klimatska pojasa: vrući, umjereni i hladni. Rijeke: Marañón, Huallaga, Ucayali. Peruu pripada dio jezera Titicaca. Obalni dio ima kserofitnu vegetaciju, planinski krajevi i visoravni polupustinjsku i stepsku; padine Anda i dolina Amazone pod tropskim šumama. Pučanstvo: Indijanci (55%), mješanci (32%), bijelci (12%) i dr. Sveučilišta: Lima (osn. 1551), Arequipa (osn. 1827), Trujillo, Cuzco. Službeni jezici španjolski, kečua i ajmarski. Oko 3/4 obradivoga tla natapa se. Uspijevaju žitarice, povrće, voće. Uzgaja se pamuk, šećerna trska, riža, kava, kakaovac, koka, vinova loza, čaj, duhan. Stočarstvo (ovce, koze, konji, ljame, alpaka). Šume daju skupocjeno drvo (cedar, mahagoni, palisandar). U ribarstvu među vodećima na svijetu. Bogata ležišta i iskorištavanje nafte, zemnoga plina, rude bakra, cinka, srebra, željeza, zlata, fosfata, vanadija, žive, guana, morske soli. Tekst. ind. na vodećem mjestu (pamučna, vunena, sintetična vlakna); proizvodnja panama-šešira, ind. cementa, preradba duhana; crna i obojena metalurgija, prehr. (tvornice ulja, ljuštionice riže) i kem. ind. Peruanska želj. pruga najviša na svijetu (do 4829 m). Gl. luka Callao. Međunar. zračna luka Jorge Chávez (kraj Lime). – pov Od 15. do 16. st. pod carstvom Inka. 1531. provalili su u zemlju Španjolci pod F. Pizarrom, koji je na prijevaru zarobio Inku Atahualpu i ubio ga (1533). Otpor Indijanaca svladan je tek 1572. U borbama za oslobođenje pod vodstvom J. J. de San Martína proglašena je 28. 6. 1821. neovisnost P.; posljednji otpor Španjolaca skršen je 1824. Rat sa Čileom zbog nalazišta salitre vođen je 1879–84. Diktator A. B. Leguia ugušio je ustanak Indijanaca 1924. Vojska ima veliku ulogu u polit. životu. Vojne hunte bile su na vlasti 1948–50., 1962–63. i 1968–80. Civilna vlast obnavlja se od 1980., uz česte korupcijske i dr. afere. Nestabilnost izaziva i djelovanje ljevičarskoga gerilskog pokreta Sendero Luminoso. 1990–2000. u više mandata predsjednik je bio Alberto Fujimori (odlazi iz Perua nakon optužbi za korupciju). Od 2001. predsj. je Alejandro C. Toledo.