Paragvaj

Paragvaj, država u sr. dijelu Južne Amerike; 406 752 km², 5 183 081 st. Gl. grad Asunción. Sastoji se od ravnjaka Parane na I, nizine rijeke Paraguaya u sr. dijelu i ravnjaka Gran Chaco na Z. Klima pretežito tropska. Rijeke: Paraguay, Paraná; močvarna područja. U I dijelu zimzelene i listopadne šume, u nizinama savane s galerijskim šumama; na Gran Chacu svijetle šume (akacije, kebračo). Pučanstvo: mestici (95%; Španjolci-Indijanci), Indijanci, Nijemci i dr. I od rijeke Paraguay najgušće, a Gran Chaco najrjeđe naseljen kraj. Službeni jezici španjolski i guaranski, kojim govori 80% st. Sveuč. u Asunciónu (osn. 1890). Poljodjelstvo (šećerna trska, duhan, pamuk, kukuruz, manioka, riža, kikiriki, kava; agrumi, banane, ananas, vinova loza); stočarstvo. Šume zauzimaju o. 33% ukupnoga teritorija (mahagoni, cedrovina; kebračo daje ekstrakt za štavila, a lišće Ilex paraguayensis paragvajski čaj). Ležišta raznovrsnih ruda i nafte pretežito neiskorištena. Industrija slabo razvijena; pilane; tekst. ind., preradba duhana, proizvodnja cementa; rafinerija nafte. Gl. plovni putovi rijeke Paraguay i Paraná. Najveća luka Asunción udaljena od mora 1529 km. Gl. zračna luka Asunción. – pov starosjedioce, Indijance Guaraní, pokorio je španj. konkistador P. de Mendoza i 1537. osnovao grad Asunción. Područje današnjega P. bilo je 1617–1776. provincijom potkraljevstva Peru, a potom potkraljevstva Rio de la Plata. Nakon Svibanjske revolucije 1810. u Buenos Airesu, provincija P. proglasila se 1811. neovisnom republikom. Poraz u ratu protiv Argentine, Brazila i Čilea (tzv. Trojne Alijanse) 1865–70. nanio je Paragvaju teritorijalne gubitke; nakon pobjede u ratu protiv Bolivije (1932–1935) pripao mu je velik dio područja Gran Chaco. Od kraja 1940-ih politički je najutjecajnija stranka Colorado (poslije preimenovana u Republikanski nacionalni savez, koji je vladavinu održao i poč. 2000-ih). Bila je povezana s vojnim vrhom te utjecajna u vladavinama više vojnih hunti; najdulje je na vlasti bio Alfredo Stroessner (1954–89), čiji su režim obilježavali polit. progoni, korupcija, sudjelovanje u međunar. kriminalu i dr. Ograničena demokratizacija provodi se sredinom 1990-ih; od 2003. predsjednik je Oscar Nicanor Duarte Frutos.