PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

Azerbajdžan, država u I dijelu Zakavkazja uz Kaspijsko jezero; 86 600 km2, 7 953 000 st. U A. je uključena Nahičevanska AR i Gorski Karabah. Gl. grad Baku (Baki). Veći gradovi: Gäncä (Gandža), Sumqayit (Sumgait). Na S Veliki Kavkaz (4466 m), na JZ Mali Kavkaz (3724 m) s Karabaškim gorjem. U sr. dijelu nizina rijeka Kure i Araksa; na krajnjem JI Tališinsko gorje (2492 m). Klima od suptropske u nižim predjelima do planinske u višima. Gl. rijeke Kura i Araks; mnogobrojni termalni izvori. Stanovnici su Azerbajdžanci (89%), Rusi (3%), Armenci (2%) i dr. Uzgajaju se žitarice, pamuk, riža, vinova loza, voće, duhan. Stočarstvo; uzgoj dudova svilca; ribarstvo. Ležišta nafte, zemnog plina, ruda (željezne, bakrene, olovne, cinkove, kobaltne) i soli. Rafinerije nafte, metalurgija, strojogradnja, kem., građev., tekst. (os. svile), prehr. ind. Naftovod Baku–Batumi, Baku–Grozni. Gl. pomorska i zračna luka Baku. – pov Država Mana, na J zemlje, iz ← 1. tisućljeća, kao i dr. područja, pod vlašću su Medije (← 7. st.), Perzije (← 6. st.), Makedonske države (← 330), Parta (← 2. st.), Perzije (3. st.), Arapa (7. st.), Seldžuka (11. st.) i Mongola (13. st.). Zbog A. ratovale su Perzija i Turska (15–18. st.). Zemlja je došla pod vlast Rusa djelomice u 18. st. i potpuno (osim najjužnijih pokrajina u današnjem Iranu) u 19. st.; 1920. postala ASSR Zakavkaske Federacije; 1936. stvorena je Azerbajdžanska SSR. Samostalna republika je od 1991. S Armenijom je u sukobu 1988–94. zbog područja Gorskog Karabaha, naseljenog Armencima (armenske snage zaposjele su Gorski Karabah, a spor se od 1994. nastoji riješiti pregovorima). Nakon razdoblja polit. nestabilnosti, 1993. vlast preuzima Gejdar Alijev (am. i druge zapadne kompanije uključuje u eksploataciju nafte; vladavina mu je obilježena korupcijom i nepotizmom). God. 2003. G. Alijev zbog bolesti odstupa s vlasti; za predsjednika izabran njegov sin Ilham Alijev.