Austro-Ugarska

Austro-Ugarska, naziv Habsburške monarhije od nagodbe s Ugarskom (1867) do 1918. Na teritoriju od 676 616 km² živjelo je (1910) 51 356 465 st. (od toga o. 12 mil. Nijemaca, o. 10 mil. Madžara, o. 24 mil. Slavena i o. 5 mil. dr. narodnosti). Stvaranje A.-U. bilo je posljedica duboke nac. i soc. krize feudalno-apsolutističke Austrije i njezinih vanjskih poraza, koji su je prisilili da pristane na dvojni sustav države. Granicom na rijeci Leithi zemlja je podijeljena na austr. dio (Gornja i Donja Austrija, Tirol s Vorarlbergom, Štajerska, Koruška, Kranjska, Gorica, Gradiška, Trst, Istra, Dalmacija, Češka, Moravska, Šleska, Galicija i Bukovina) i ug. dio (Madžarska s pripojenom Sedmogradskom i samostalnom Hrvatskom). Bosna i Hercegovina (okupirana 1878., anektirana 1908) potpala je pod zajedničku austroug. upravu. Izgrađena na austro-madž. hegemoniji te razdirana unutarnjim nac. i soc. suprotnostima, A.-U. je slomljena revoluc. gibanjima iznutra i pobjedom Antante u I. svj. ratu. Na njezinim ruševinama nastale su 1918. nove države: Austrija, Madžarska, Država SHS i Čehoslovačka; Poljska je pripojila Galiciju.