Austrija

Austrija, država u srednjoj Europi; 83 857 km², 8 032 926 st. Gl. grad Beč (Wien). Veći gradovi: Graz, Linz, Salzburg, Innsbruck. Pretežito planinska zemlja; obuhvaća Istočne Alpe i alpsko predgorje s nizom kotlina i zavala na njihovu rubu (Bečka zavala, Celovečka kotlina i dr.). Uz tokove rijeka prostrane doline. Područje S od Dunava brežuljkasto, a krajnji SI dio nizinski. Klima kontinentalna, u višim predjelima planinska. Rijeke: Dunav, Inn sa Salzachom, Drava, Mura. Jezera: Hallstätter See, Traunsee, Attersee, Wörther See (Vrpsko); dio Nežiderskog i Bodenskog jezera. Uz Austrijance, stanovništvo sačinjava znatan broj Slovaka, Čeha, Talijana, Madžara, o. 20 000 koruških Slovenaca i o. 25 000 gradišćanskih Hrvata. Sveuč. u Beču, Grazu, Innsbrucku, Salzburgu. – Zemljoradnja (žitarice, krumpir), vinogradarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, uzgoj ind. biljaka; stočarstvo, peradarstvo, pčelarstvo. Po šumskom bogatstvu na petom mjestu u Europi. Ležišta ugljena, nafte, zemnog plina, magnezita, željeza, mangana, olova, cinka, bakra, grafita, kamene soli. Ind. dobro razvijena. Crna i obojena metalurgija (proizvodnja aluminija, cinka, bakra, olova), metalna ind. (strojevi, motorna vozila), drvna, tekst. (pamučna, vunena; konfekcija), prehr., kem. ind., rafinerije nafte, ind. stakla, gume, glazb. instrumenata; tiskarstvo. Turizam je vrlo važna grana privrede. Gl. plovni put Dunav. Zračne luke: Beč, Linz, Salzburg, Graz, Klagenfurt, Innsbruck. – pov Povijest A. počinje s Istočnom Markom, koju je 803. osnovao Karlo Veliki između Ennsa i Raaba; 976–1246. pod Babenbergovcima (stečena Štajerska 1192. i Kranjska, o. 1230), zatim u posjedu Otakara II. Přemysla; od 1282. pod Habsburgovcima, koji su stekli 1335. Korušku, 1363. Tirol i Vorarlberg, 1368. Breisgau i Freiburg, a 1382. Trst; potom ženidbama Burgundiju, Flandriju i Luksemburg (1482), te pravo na španj. i ug. zemlje. Ferdinand I., koji je 1521/22. dobio na upravu austr. zemlje, izabran je 1526. za češ., a 1527. za hrv.-ug. kralja. Za njegovih sukoba s I. Zapoljom, Turci su zauzeli velik dio Ugarske i Slavonije, a on je protiv njih organizirao Vojnu Krajinu. U tridesetogodišnjem ratu A. je izgubila Elzas (Alsace) i Lužicu, a Karlovačkim (1699), Požarevačkim (1718) i Beogradskim (1739) mirom stekla veći dio ug. i hrv. zemalja te joj se granica prema Turskoj ustalila na Uni, Savi i Dunavu. Nakon rata za španj. baštinu (1714) izgubila je Španjolsku, a stekla španj. Nizozemsku, Milano, Napulj i Sardiniju, koju je 1720. zamijenila za Siciliju. Nakon rata za polj. baštinu, ustupila je (1735) Španjolskoj Napulj i Siciliju. U ratu za austr. baštinu (1740–48) i u sedmogodišnjem ratu (1756–63) izgubila je Šlesku (koju dobiva Pruska). U diobama Poljske (1772. i 1795) stekla je Galiciju i Lodomeriju, a od Turske 1775. Bukovinu. Sudjelovala je u koalicijama protiv revoluc. Francuske; mirom u Campo Formiju (1797) izgubila Nizozemsku, Lombardiju, posjede na Rajni, stekla Veneciju, Dalmaciju i Istru, koje je izgubila mirom u Požunu (1805) i Schönbrunnu (1809), a vratila ih na Bečkom kongresu 1815. U 19. st. u A. se razvijaju nar. pokreti; revolucija 1848. slomila je Metternichov apsolutizam, a kad je ugušena, u A. je uveden Bachov apsolutizam. Poražena u ratu s Francuskom i Pijemontom (1859), A. je napustila Lombardiju i priznala državu Italiju. Ponovno poražena u ratu s Pruskom i Italijom (1866), prepušta Italiji Veneciju, povlači se iz Njem. saveza (kojemu je na čelu od 1815) te pristaje na dualističku reorganizaciju monarhije. Nakon I. svj. r. formirana je Republika A. (1918), koju potresaju ekon. i polit. krize. Kancelar E. Dollfuss, koji se oslanjao na faš. Italiju, ubijen je za pokušaja nacističkog drž. udara (1934). Njegov nasljednik K. Schuschnigg odstupa (1938) pod pritiskom A. Hitlera, koji je 13. 3. 1938. provalio u A. i pripojio je Njemačkoj (Anschluss). 1945. A. su oslobodile am., sovj. i brit. trupe; ugovorom o miru 1955. proglašena je neutralnom. Polit. stabilnost obilježje je nove Austrije; više puta predsjednici vlade bili su Bruno Kreisky (1970–83), i Franz Vranitzky (1986–97). God. 1960. A. je među osnivačima Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), a poč. 1995. postaje članica Europske unije (EU). God. 2000. bila je pod pritiscima EU-a nakon što je konzervativna Narodna stranka stvorila vladajuću koaliciju s desničarskom Slobodarskom strankom (predvodi je Jörg Haider, koji se potom povlači iz stranačkoga vodstva). Od 2000. predsjednik vlade je Wolfgang Schüssel.