Nova Gvineja

traži dalje ...

Nova Gvineja, otok u JZ dijelu Tihoga oceana; 785 000 km² (veličinom drugi na Zemlji), 6 394 975 st. Z dio pripada Indoneziji (Irian Jaya, tj. Papua, upravno središte Jayapura), I dio zauzima Papua Nova Gvineja (upravno središte Port Moresby). Duž cijeloga otoka pruža se središnje gorje (Carstensz, 5030 m); na S rubu izdvojeni planinski masivi Primorskoga gorja (Finisterre, 4000 m), na J je prostrana močvarna primorska ravnica. Na krajnjem Z poluotok Vogelkop. Klima tropska. Veće rijeke (Sepik, Ramu, Mamberamo, Fly, Diegoel) pretežito plovne. Vlažne tropske šume (palme, krušno drvo, kamforovci, kaučukovci, sandalovina) pokrivaju 4/5 ukupne površine; na J je savana; uz obalu šume mangrova. Pučanstvo: Papuanci i Melanezijci; manji broj Malajaca, Kineza, Japanaca i Europljana. Poljoprivreda (sago-palma, batate, taro, manioka, kukuruz, riža, šećerna trska); na plantažama kokosova palma, kakaovac i kava. Ribolov. Ležišta nafte u indonezijskom dijelu. – pov Prastanovnici su Pigmeji i Papuanci. N. G. otkrili su Portugalci (1526). Španjolac L. V. de Torres dokazao (1606) da je N. G. otok. U 19. st. Z dio anektirali su Nizozemci, J Britanci, a SI Nijemci. Za I. svj. r. njem. dio okupirala je Australija, koja je (1920) dobila mandat Lige naroda nad tim područjem. U II. svj. r. N. G. bila je poprištem borbi između Japanaca i Saveznika. Nakon rata starateljsko je područje UN-a pod upravom Australije, dok je Zapadna N. G. (Zapadni Irian), nakon okončanoga spora s Nizozemskom, pripala (1963) Indoneziji. God. 1975. područje pod austral. upravom postalo je neovisnom državom → Papua Nova Gvineja.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Nova Gvineja. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/28046>.