PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

Normani, germ. narod (zvani i Vikinzi). U 8. i 9. st. formirali države: Švedsku, Norvešku i Dansku. Krajem 8. st. napadaju Irsku i Englesku, nakon smrti Karla Velikoga ozbiljnije napadaju (819) i ugrožavaju Franačku; između 845. i 886. napadaju i Pariz; 944. dobili od Karla III. Glupoga u feud područje oko ušća Seine s Rouenom (Normandija). Pod normandijskim vojvodom Vilimom Osvajačem pobijedili engl. kralja Harolda kraj Hastingsa (1066) i osvojili Englesku.  U 9. st. doprli su na Z do Islanda (874) i Grenlanda (o. 882), a na I, pod imenom Varjazi, do gornjega toka Dnjepra (Smolensk; o. 870. Rjurik osvojio Novgorod; 882. Rjurikov nasljednik Oleg osnovao Kijevsku kneževinu), rijekama se spustili do Crnoga mora i 860–861. napali Carigrad. O. 1000. doprli do obala Sjeverne Amerike. U 11. i 12. st. normanski vojvode postali su gospodari J Italije i Sicilije, gdje su osnovali svoja kraljevstva. Odande su često dolazili na I obalu Jadrana; osvojili su (u 11. st.) nekoliko dalm. gradova, prodrli na Balkan i zauzeli velik dio Makedonije (1081). Dubrovnik je 1185–92. priznavao njihovo vrhovništvo (→ Amiko II; Robert Guiscard).