Mongolija

Mongolija, država u sr. Aziji; 1 565 500 km², 2 373 493 st. Gl. grad Ulaanbaatar (Ulan Bator). Na S i Z planinski masivi (Mongolski Altaj, 4356 m; Khangaj, 4031 m), na J i I visoravni (1000–2000 m) pustinje Gobi. Klima izrazito kontinentalna. Rijeke: Selenga, Orhon, Herlen. Slana jezera: Har, Uvs, Hövsgöl. Crnogorična šuma razvijena je samo na najvišim područjima S Mongolije; prevladava polupustinjska i pustinjska stepa. Pučanstvo: Mongoli 89%, Kazasi 5,9%, Rusi, Kinezi; jezik mongolski. Sveuč. i Akademija znanosti u Ulan Batoru. U gradovima živi 52% st. Gospodarstvo se temelji na stočarstvu (goveda, ovce, koze). poljodjelstvo (pšenica, krumpir, zob, ječam). Ležišta ugljena, nafte, volframa. Industrija u razvoju (kovinska, prehr., tekstilna; preradba kože). Gl. zračna luka Ulan Bator. – pov Nakon raspada velikih mongolskih imperija, rascijepila se pol. 16. st. mongolska država u I dijelu sr. Azije na južnu državu (→ Mongolija, Unutrašnja), u sklopu Kine od 17. st., te na sjevernu državu, nazvanu Vanjska Mongolija (današnja Mongolija), koju je dinastija Mandžu osvojila i pripojila Kini 1691. Rušenjem monarhije u Kini (1911), Vanjska Mongolija proglasila se neovisnom monarhijom, ali je 1915. dobila samo autonoman status u okviru Kine. 1924. ukinuta je monarhija i proglašena Mongolska NR. 1929–38. likvidiran je feudalizam, te uz pomoć snaga SSSR odbijena japanska agresija 1939–40. SSSR i Kina složili su se nakon II. svj. r. o neovisnosti M., a to je potvrđeno i sporazumom 1950. Yumzhaggiin Tsedenbal 1958. postaje prvi sekretar Mongolske narodne revolucionarne partije – MNRP (na tom je položaju bio do 1984). Savezništvo sa SSSR-om M. zaključuje ugovorom 1966. Povremeni oružani incidenti na granici s Kinom bili su 1970-ih (odnosi s Kinom poboljšavaju se od sredine 1980-ih). Demokratizacija počinje 1989; na slobodnim izborima 1990-ih i poč. 2000-ih uglavnom je održana vladavina MNRP-a, čiji je lider Natsagiyn Bagabandi izabran za predsjednika 1997. i 2001.