Moldavija

Moldavija (rum. Moldova), država u JI Europi; 33 843 km², 4 229 600 st. Gl. grad Kišinjev (rum. Chişinǎu); veći gradovi Tiraspolj, Bǎlţi (pr. Belci), Tighina (pr. Benderi). Obuhvaća JZ dio Istočnoeuropske nizine, između rijeke Prut na Z i porječja Dnjestra na I. U sr. dijelu izdiže se Srednjomoldavska uzvisina – Kodri (Balaneşti 429 m, najviši vrh M.), a na SI Pridnjeparska uzvisina. Klima umjereno kontinentalna. Rijeke Prut (Z granica) i Dnjestar (dijelom I granica). Pučanstvo: Moldavci (48%), Ukrajinci (14%), Rusi (13%), Bugari (8,2%), Romi (6,2%), Gagauzi (3,5%), Židovi (2%) i dr. Službeni jezik rumunjski. Ratarstvo (pšenica, kukuruz, ind. i krmno bilje), vinogradarstvo, voćarstvo. Stočarstvo (goveda, svinje). Ind. strojeva, prehr. proizvoda, građev. materijala, ratarskih uređaja. Gl. zračna luka Kišinjev. – pov Starosjedioci Dačani i Geti romanizirani 1–3. st. Od 9. do 13. st. bila pod vlašću Kijevske Rusije, potom Galičko-Volinjske Kneževine. 1359. osnovali su Moldavci pod vojvodom Bogdanom svoju kneževinu, koja je prvotno pod vrhovnom vlašću Ugarske, a u 15. st. postaje neovisna; 1511–1859. priznavala tur. suverenitet. Potkraj 18. i poč. 19. st. dijelovi M. dolaze pod Austriju i Rusiju. 1859. ostvarena je pod Alexandrom Ioanom Cuzom personalna unija između M. i Vlaške (od 1861. kneževina, a 1881. Rumunjsko Kraljevstvo). Neznatan dio M. na lijevoj obali Dnjestra, kao dio SSSR, proglašen je 1924. Moldavskom ASSR (u okviru Ukrajinske SSR). Pošto je Besarabija 1940. na temelju dogovora između Hitlera i Staljina pripala SSSR, od njezina središnjega, većeg dijela i Moldavske ASSR stvorena je Moldavska SSR. Za II. svj. r. (1941–44) ponovno su je zauzele rum. i njem. vojska; nakon rata ponovno pod vlašću SSSR. Od prosinca 1991. neovisna država. Poč. 1990-ih stabilnost narušava status Transdnjestarske Republike (samoproglašene 1990), s većinskim ukrajinskim i ruskim stanovništvom (1991. referendumom traže nezavisnost). Sporazumom iz 1992. sigurnost u ovom području održavale su ruske mirovne snage (do 1998). Sporan je bio i status Gaguza (turkijskoga naroda pravoslavne vjere), koji od 1990. zahtijevaju stvaranje Gagauske republike (1995. priznata im je autonomija). Na izborima 2001. pobijedila je Komunistička stranka, a njezin lider Vladimir N. Voronin postao je predsjednik. Početkom 2000-ih M. je među najsiromašnijim eur. državama.