Mijanmar

Mijanmar (Myanmar; pr. Burma), država na obali Bengalskoga zaljeva i Andamanskoga mora; 676 577 km², 49 008 000 st. Gl. grad Yangôn (Rangoon); veći gradovi: Mandalay, Moulmein. Obuhvaća prostranu nizinu rijeke Irrawaddy, planinski lanac Arakan Yoma (3094 m) na Z, ravnjak Shan (1000–1200 m) na I, visoke planine (više od 4000 m) na S te dio Malajskoga poluotoka do prevlake Kra na J. Pred obalom mnogobrojni otoci. Gusta riječna mreža (Irrawaddy, Chindwin, Sittang, Salween, Tenasserim). Tropska monsunska klima; temperatura: 13–32 °C; oborine: 900–6000 mm. Pučanstvo: Burmanci (55,9%) te mnogobrojne manje skupine naroda (Kareni, Shan, Rakhine, Mon, Chin, Kachin). Službeni jezik burmanski. Poljodjelstvo: riža, proso, kikiriki, pamuk, juta, duhan. Šume pokrivaju polovicu teritorija (izvoz tikovine). Stočarstvo; slatkovodno i morsko ribarstvo. Rudarstvo: ležišta nafte i zemnoga plina, dragoga kamenja (rubini, safiri), ugljena, ruda olova, cinka, kositra, volframa, antimona, željeza. Prehr., tekst., kožarska, kem., drvna, kovinska ind.; rafinerije nafte. Gl. luke Yangôn–Bassein, Sittwe, Moulmein. Unutarnji plovni putovi (Irrawaddy, Chindwin, Salween) dugi o. 7400 km. Međunar. zračna luka Yangôn (Mingaladon). – pov M. je zemlja stare civilizacije; J dio zemlje nastanjen je od prapovijesti, ali su prva hinduska i budistička kraljevstva nastala početkom n. e. Jedinstveno Burmansko Kraljevstvo na vrhuncu je u 12. st., ali mu u kasnijim stoljećima zbog etničkih sukoba stalno prijeti raspadanje. Nakon engl. osvajanja postala pokrajinom Indijskoga Carstva (1885–1937), a 1948. neovisnom republikom. Socijalistički vojni režim uspostavljen je nakon drž. udara 1962; vlast preuzima general Ne Win (1974. postaje predsjednik, ostaje na položaju do 1981). Pobunjeničke skupine iz pojedinih etničkih zajednica (Kareni, Shan i dr.) više desetljeća vode gerilsku borbu. Potkraj 1980-ih prosvjedi su protiv vojnoga režima i ograničena demokratizacija; opozicijski vodeću Nacionalnu ligu za demokraciju (NLD) predvodi Aung San Suu Kyi. 1989. uveden je državni naziv Mijanmar. 1990. poništena je izborna pobjeda NLD-a; Aung San Suu Kyi prisiljena je na kućni pritvor 1989–95. i više puta od 2000 (1991. dobila je Nobelovu nagradu za mir). Sredinom 1990-ih pojedine gerilske skupine pristaju na primirje, a karenski pobunjenici nastavili su otpor. 1997. M. je primljena u ASEAN. Vojni režim održan je i poč. 2000-ih; general Than Shwe predsj. je državnoga vijeća (od 1992), a general Soe Win premijer je od 2004.