Madagaskar

Madagaskar, država na istoimenom otoku u Indijskom oceanu; 587 041 km², 12 092 157 st. Gl. grad Antananarivo (Tananarive). Otok M., peti po veličini na svijetu, odvojen je od afr. kopna Mozambičkim kanalom. Sastoji se od planinskih lanaca usporednih s I obalom. Na S je masiv Tsaratanana (2876 m), središnji dio zauzima vulkanski masiv Ankaratra (2643 m), a južni Andringitra (2658 m). Klima na S tropska, na J suptropska. Rijeke: Betsiboka, Tsiribihina; jezera: Alaotra, Itasy. Floru i faunu karakteriziraju mnogobrojni endemski oblici sisavaca (lemuri), ptica, morskih riba. Vlažni dijelovi pod tropskim kišnim šumama, viši pod kserofitnim šumama, najviši pod pašnjacima i travnatim stepama. Obale obrasle mangrovama. Stanovnici Malagasi (Madagasi ili Madagaskarci). Sveuč. u gl. gradu. Uspijeva: manioka, riža, kukuruz, šećerna trska, kava, duhan, kikiriki, kokosov orah, kakaovac, kaučukovac, klinčić, vanilija (najveći dio svj. proizvodnje). Stočarstvo. Šume daju skupocjeno drvo (ebanovina, palisandar, ružino drvo). Ležišta urana, kroma, grafita, muskovita, dragoga kamenja. Ind. ljuštionice riže, šećerane, destilerija ruma, konzerviranje mesa; proizvodnja eteričnih ulja, cementa, solane, pilane; rafinerija nafte. Gl. luke Toamasina, Majunga (Mahajanga), Toliary (Tuléar), Antsiranana. Gl. zračna luka Antananarivo. – pov Otok su rano zaposjeli došljaci iz J Azije. U 16. st. na obale su došli Francuzi i Portugalci. 1896. M. je postao franc. kolonijom. 1956. dobio ograničenu samoupravu, a 1960. stekao samostalnost. Nakon izbora (1960) predsjednik je postao Philibert Tsiranana (uspostavlja autokratski režim; ponovno je izabran 1965. i 1972). Nakon nemira, etničkih sukoba i polit. krize u prvoj polovici 1970-ih, Didier Ratsiraka 1975. uspostavlja ljevičarsku vojnu vladavinu i proglašava DR Madagaskar (provodi opsežnu nacionalizaciju). Poč. 1990-ih dolazi do demokratizacije; na izborima 1993. predsjednik postaje vođa oporbe Albert Zafy, a nakon nemira i izbora 1996. predsj. je ponovno D. Ratsiraka. Potkraj 2001. za predsjednika je izabran Marc Ravalomanana (Ratsiraka mu osporava vlast i nakon nemira 2002. odlazi iz zemlje).