Armenija

Armenija, država u J dijelu Zakavkazja; 29 800 km², 3 002 000 st. Gl. grad Erevan. Veći gradovi: Vanadzor (Kirovakan), Gyoumri (Kumajri), Hrazdan, Ečmiadzin. Pretežno planinska zemlja (90% iznad 1000 m). Na S Mali Kavkaz, na J Armensko gorje, na JZ Araratska ravnica s graničnom rijekom Araks. Klima je kontinentalna, u višim predjelima planinska. Rijeke Araks, Arpa, Razdan (odvirak jezera Sevan). Stanovnici su Armenci (93%), Azerbajdžanci (3%), Kurdi (2%) i dr. Uzgaja se pamuk, vinova loza, šipak, maslina, smokve. Stočarstvo; uzgoj dudova svilca. Ležišta bakrene, olovne, cinkove, aluminijeve, molibdenove rude; kamenolomi granita, mramora. Obojena metalurgija, kem., petrokem., prehr., tekst. ind., proizvodnja građev. materijala. Zračna luka Erevan. – pov Pokrajina na središnjoj visoravni između Male Azije, Perzije i Kavkaza u ← 2. tisućljeću naseljena huritskim stanovništvom (→ Urartu). Od o. ← 600. pod vlašću Medijaca; tada je naseljavaju indoeur. Armenci. Od ← 6. st. priznavala vlast Perzije, Aleksandra Velikog i Seleukida; osamostalila se ← 188. U ← 1. st. Mala Armenija, Z od Eufrata pala je pod vlast Rimljana, a Velika A. postala predmetom borbe između Rimljana i Perzijanaca. U 7. st. pod vlašću Arapa; u 9–11. st. kraljevina pod dinastijom Bagratida. 1514. najveći dio A. pao je pod Turke. 1828. Rusiji pripojeni Erevanski i Nahičevanski kanat, a 1878. Kars i Ardahan. 1895–96. i 1915–16. u turskoj Armeniji Turci su iskorijenili Armence (više od milijun ubijenih i iseljenih). U ruskoj Armeniji vlada armenskih nacionalista (1918) srušena je 1920. kada je proglašena Armenska SSR. U proljeće 1988. počelo je nac. buđenje; 1991. proglašena je neovisnost. 1988–94. sukobljavala se s Azerbajdžanom, te je zauzela armensku enklavu Gorski Karabah (od 1994. spor se nastoji riješiti pregovorima); tijekom sukoba bila je pod blokadom Turske (do 1995). Gospodarstveno je ostala ovisna o Rusiji, s kojom je 1997. zaključila sporazum o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći. Od 1998. predsjednik je Robert Kocharyan (reizabran 2003). God. 1999. polit. krizu izazvalo je ubojstvo nekoliko državnih dužnosnika, izvedeno u parlamentu. Početkom 2000-ih u neprijateljskim odnosima s Azerbajdžanom.