Litva

Litva, država u SI Europi, na obali Baltičkoga mora; 65 300 km², 3 462 550 st. Gl. grad Vilnius. Veći gradovi: Kaunas, Klaipeda. L. obuhvaća Z dio Istočnoeuropske nizine; pretežito ravan kraj s morenskim uzvišenjima (do 294 m) i oko 3000 glacijalnih jezera. Klima je umjereno kontinentalna. Rijeke: Njemen, Merkys, Neris, Venta. Jezera: Drūkšiai (44,8 km²); mnogobrojna tresetišta. Pučanstvo: Litavci, Rusi, Poljaci. Sveuč. u Vilniusu i Kaunasu. Uzgajaju se žitarice, krumpir, šećerna repa. Stočarstvo (goveda, svinje), ribarstvo. Strojogradnja, brodogradnja, ind. građevnoga materijala, kem., petrokem., tekst., prehr., drvna ind. Gl. trg. i ribarska luka Klaipeda. Zračna luka Vilnius. – pov Nastala u 13. st., L. se 1569. ujedinila s Poljskom (Lublinska unija). Diobom Poljske (1795) veći dio Litve pripao je Rusiji, koja je 1815. stekla i područje na lijevoj obali Njemena (osim Klaipede). 1918. proglašena je neovisna Litavska Republika; rat sa Sovjetskom Rusijom okončan je mirom u Moskvi (srpanj 1920); 1922. Litvu su kao demokr. republiku priznale sve velike sile. U sukobu s Njemačkom zbog Memela (koji je L. zaposjela 1923) i Poljskom zbog Vilniusa (koji je Poljska zaposjela 1920); 1939. Nijemci zaposjeli Memel; paktom Hitler–Staljin L. je u interesnoj sferi SSSR-a; sporazumom o uzajamnoj pomoći sa SSSR-om (3. 10. 1939) u Vilniusu (vraćenom Litvi) smješten je sovj. garnizon. U lipnju 1940. SSSR je ultimativno tražio formiranje njemu prijateljske vlade, a zatim su sovj. trupe okupirale zemlju, koja je potom kao Litavska SSR ušla u sastav SSSR-a. Pod njem. okupacijom 1941–44., kada je ponovno zaposjeda sovj. vojska. U listopadu 1988. u L. su izbile masovne rodoljubne demonstracije, kojima su Litavci zahtijevali ponovnu uspostavu neovisnosti. Nac. pokret Sajudis dobio je većinu u parlamentu (predsj. Vytantas Landsbergis) i proglasio neovisnost Litve 11. 3. 1990., na što je Moskva odgovorila blokadom, da bi 1991. priznala težnje Litavaca. Algirdas Mykolas Brazauskas bio je predsjednik 1992–98., od 2001. je premijer. Valdas Adamkus predsj. je 1998–2003. i ponovno od 2004. Članicom Europske unije i NATO-a od 2004.