Letonija

Letonija (Latvija), država u SI Europi, na obali Baltičkoga mora; 64 589 km², 2 375 340 st. Gl. grad Rīga. Veći gradovi: Daugavpils, Liepāja. L. obuhvaća Z dio Istočnoeur. nizine i donji tok Zapadne Dvine (letonski Daugava). Obala niska i pješčana, obrubljena pojasom dina; J od Ventspilsa strma. U unutrašnjosti se izmjenjuju ravnice (Srednjoletonska, Lubanska) i morenska uzvišenja (Kursa, Vidzeme, Latgale); najviši vrh Gaizinkalns (312 m). Klima je umjereno kontinentalna. Rijeke: Zapadna Dvina, Gauja, Lielupe, Venta. Oko 3000 glacijalnih jezera, mnogobrojna tresetišta. Stanovnici su Letonci, Rusi, Bjelorusi. Sveuč. u Rīgi. Uzgajaju se žitarice, krumpir, šećerna repa, lan. Stočarstvo (goveda, svinje). Metalurgija, strojogradnja, elektrotehn., drvna, tekst., kem., petrokem., ind. Gl. luke: Rīga, Liepāja i Ventspils. Zračna luka Rīga. – pov od ← 2. tisućljeća Letonci su potiskivali ugro-fin. plemena. U 12. st. osnovane su države Talava i Ersika. Iz svoga uporišta Rīge križarski vitezovi-mačonoše upali su 1201. u Letoniju, koja je nakon toga došla pod gospodstvo njem. feudalaca i kolonista. 1561–1621. veći dio L. bio je pod Poljskom, a nakon Polj.-šved. rata 1660. samo J dio. Nakon Sjevernoga rata (1721) cijela L. pripala je Rusiji. U drugoj pol. 19. st. pokret Mladoletonaca potiskuje utjecaj baltičkih Nijemaca. 1918. proglašena je neovisna letonska država; 1920. L. je sklopila mir sa Sovjetskom Rusijom; 1921. međunarodno je priznata. 1934. suspendiran je ustav i zavedena autoritarna vlast premijera Karlisa Ulmanisa. 1939. L. dolazi pod utjecaj SSSR-a; 1940. zauzimaju je sovj. snage (postaje Letonska SSR), a 1941. njemačke (do 1944). Nakon II. svj. rata u sastavu je SSSR-a; izgubila je područje s gradom Abrene (preimenovanim u Pitalovo) u korist Ruske SFSR. Bila je izložena rusifikaciji i naseljavanju rus. pučanstva; postaje jedna od najrazvijenijih sovj. republika. Višestranački sustav obnovljen je s raspadom sovj. režima 1990; nezavisnost je proglašena 1991. Anatolijs Gorbunovs bio je predsjednik 1990–93., a Ivars Godmanis premijer 1990–93. Do 1994. postupno se povukla ruska vojska; status rus. manjine ostao je problematičan i poč. 2000-ih. Od 2004. L. je članica NATO-a i Europske unije. Potkraj 2004. premijer je postao Aigars Kalvitis.