Argentina

Argentina, država u Južnoj Americi; 2 780 092 km², 36 260 130 st. Gl. grad Buenos Aires; veći gradovi: Rosario, Córdoba, La Plata, Santa Fé, Tucumán. Između Anda na Z, Atlantskog oceana na I i Patagonskog ravnjaka na J pruža se golema ravnica pampa. U S dijelu rijeke pripadaju sustavu La Plate, u J dijelu (Colorado, Chubut, Negro) utječu samostalno u Atlantski ocean. Klima na S tropska i suptropska, u ostalim dijelovima umjerena. Vegetacija uglavnom kserofitna. Stanovnici eur. podrijetla; ima Indijanaca i Crnaca. Uzgaja se pšenica, kukuruz, krumpir, šećerna trska, vinova loza, pamuk, suncokret, kikiriki, riža, voće, maté. U stočarstvu ponajviše goveda i ovce. Ribarstvo. Prehrambena (goleme klaonice, tvornice mesnih konzervi, mlinovi), kem., tekst., metalna ind.; crna i obojena metalurgija; ležišta nafte i zemnog plina. Gl. luke: Buenos Aires, Bahía Blanca, Rosario, Santa Fé. – pov A. je 1516. otkrio J. Díaz de Solis. Španjolac P. de Mendoza utemeljio je 1536. naselje na mjestu današnjeg Buenos Airesa. Od 1776. Buenos Aires je gl. grad španj. potkraljevstva La Plata (područje današnje A., Paragvaja, Urugvaja i Bolivije). Potkraj 18. st. jača pokret za neovisnost, 1810. protjeran je španj. potkralj. 1816. J. J. de San Martín proglasio u Tucumánu neovisnost zemlje; ubrzo su izbile borbe između federalista i unitarista. Unitariste je na vlasti zamijenio 1829. diktator J. M. de Rosas, federalist. 1853. A. dobila ustav koji je i danas na snazi. 1865–70. A., zajedno s Brazilom i Urugvajem, ratuje protiv Paragvaja. Useljavanje u A. znatno je poraslo potkraj 19. st. U I. svj. ratu A. je neutralna. U II. svj. ratu A. održava diplomatske odnose sa silama Osovine sve do 1945. God. 1946. uveden je populistički režim predsj. J. Peróna, vođe Nac.-revoluc. stranke (peronisti), koji je srušen udarom vojne hunte 1955. Nakon smjena nekoliko režima pobijedila je na izborima 1973. peronistička stranka, pa se J. Perón vratio iz izbjeglištva i postao predsjednik. Nakon njegove smrti (1974) nasljeđuje ga supruga María Estela Perón. Nju je svrgnula s vlasti voj. hunta generala J. Videle; to je vrijeme masovnoga kršenja ljudskih prava i drž. terora. 1982. vođa hunte general L. Galtieri uvodi zemlju u falklandski rat, a nakon poraza A. u tome ratu novi predsj. general R. Bignone provodi reforme. Na izborima 1983. pobjeđuje vođa Radikalne stranke R. Alfonsín; Galtieri i drugi vođe hunte na sudskom su procesu 1986. osuđeni i zatvoreni. Na izborima 1989. pobjeđuju peronisti; predsjednik postaje Carlos Saúl Menem (ponovno 1994). Višegodišnji pogranični spor s Čileom riješen je 1994. Nakon izbora 1999. predsjednik je postao Fernando de la Rúa. Nakon dugotrajne ekon. krize potkraj 2001. u financijskom je slomu (dug od 155 mil. am. dolara) te zahvaćena masovnim nemirima. Nakon predsjedničkih izbora 2003. na vlasti je Néstor Carlos Kirchner.