Kuba

Kuba, država i najveći otok (Cuba) u Velikim Antilima; 110 860 km², 11 243 400 st. Gl. grad Havana (La Habana); veći gradovi: Santiago de Cuba, Camagüey, Holguín. Obuhvaća vapnenački ravnjak; Z, sr. i JI dio brdovit. Klima tropska. Godišnja količina padalina 1300–1400 mm. Gl. rijeka Cauto; u krševitom području ponornice. Na ravnjaku savana; gorje pod tropskim šumama. Stanovnici: mulati (51%), bijelci (37%), crnci (11%) i dr. 8 sveuč. Poljodjelstvo (šećerna trska, duhan, kava; banana, ananas, agrumi; kukuruz, manioka, kikiriki; kenaf, agava), stočarstvo (goveda, svinje, konji), ribarstvo. Šumarstvo. Iskorištavaju se ležišta ruda kroma, bakra, nikla, mangana, nafte, sumpora, kobalta. Šećerane (po proizvodnji šećera iz trske K. je među prvima u svijetu), ind. duhana, željezara, rafinerije nafte, tvornice cementa, umjetnoga gnojiva, automobilskih guma, pivovare, tekst. ind., proizvodnja sintetičnih vlakana, morska sol. Gl. luke: Havana, Santiago de Cuba. Međunar. zračna luka José Martí (Havana). – pov Kuba je otkrio Kolumbo 1492. Istrebljujući Indijance, Španjolci već u prvoj pol. 16. st. kao robove dovode Crnce iz Afrike. U 18. st. nekoliko protušpanj. ustanaka. U 19. st. jača pokret za neovisnost. Ustanci Crnaca za ravnopravnost 1812. i 1843–49. ugušeni su, a ropstvo je ukinuto 1886., nakon velikoga protušpanj. ustanka za neovisnost (1868–78). Novi ustanak 1895. doveo je do oružane intervencije SAD-a. Poražena u španj.-am. ratu 1898., Španjolska se mirom u Parizu odrekla Kube. God. 1899–1902. K. je pod am. voj. upravom, a zatim pod vrhovništvom SAD-a, sve do 1934., kada postaje suverena država. Od 1952. diktatorski vlada general F. Batista, a njega je 1959. svrgnuo F. Castro koji potom uspostavlja socijalistički sustav. 1960. nacionalizirao je imovinu am. kompanija, a SAD su zauzvrat Kubi nametnule ekon. sankcije te pokušavale srušiti Castrov režim (1961. iz SAD-a je pokrenuta invazija kubanskih kontrarevolucionara, koja je neuspješno završila u Zaljevu svinja). Poč. 1960-ih Castro se priklonio SSSR-u, pretvarajući Kubu u sovj. uporište. To je vodilo pogoršanju sovj.-am. odnosa, posebno zaoštrenih 1962. s postavljanjem sovj. raketnoga oružja na Kubi (tzv. kubanska raketna kriza koja je riješena povlačenjem sovj. raketa). Pod utjecajem SAD-a 1964. je Organizacija američkih država nametnula Kubi ograničene sankcije (održane su do 1975). Američkim pritiscima Kuba je bila izložena i zbog pomaganja ljevičarskim i revolucionarnim pokretima u Latinskoj Americi i Africi (1970-ih i 1980-ih kubanske snage bile su angažirane u Angoli, Etiopiji, Mozambiku i dr.). S raspadom SSSR-a K. je ostala bez značajne gospodarske pomoći; sovjetsko vojno osoblje povučeno je 1991. Castrov režim održao se i poč. 2000-ih te je i dalje izložen am. ekon. i polit. pritiscima (SAD su na Kubi zadržale vojnu bazu u Guantánamskome zaljevu, na osnovi sporazuma iz 1903. i 1934).