Krim

Krim (ant. Chersonesus Taurica), poluotok između Crnoga i Azovskoga mora i autonomna republika u sastavu Ukrajine; 26 100 km², 2 033 700 st. Gl. grad Simferopolj. Poluotok s kopnom veže Perekopska prevlaka; na I poluotok Kerč. Stanovnici su Rusi (58%), Ukrajinci (24%) i dr. Ratarstvo, ovčarstvo i ribarstvo. Ležišta željezne rude. Ind. strojeva, kem. proizvoda, brodogradnja. Najveća luka Sevastopolj; ostale: Kerč, Jevpatorija, Feodosija. Zbog blage klime ima mnogo lječilišta i odmarališta (Jalta, Livadija). – pov Uz grč. koloniste (← 7. do ← 6. st.), ondje su živjeli Kimerijci i Skiti. Od ← 1. st. pod Rimom. U 4. st. nakon provale Huna te seobe naroda, na Krimu su boravili Goti, Avari, Hazari, Slaveni. U vlasti Mongola od 13. st. Nakon raspada Zlatne Horde na Krimu su Tatari osnovali svoj Krimski kanat. Od 1475. pod osmanskom vlašću; od 1783. pod Rusijom. 1853–56. poprište rus.-tur. rata (→ Krimski rat), u kojem je Rusija pobijeđena. 1918–54. autonomna republika u okviru Ruske SFSR; 1954. K. je pripojen Ukrajinskoj SSR. Od 1991. autonomna republika u sastavu Ukrajine.