Koreja, Demokratska Narodna Republika

Koreja, Demokratska Narodna Republika (DNR Koreja; razg Sjeverna Koreja), zauzima S dio poluotoka; 122 762 km², 25 191 600 st. Gl. grad P’yŏngyang. Veći gradovi: Hamhŭng Ch’ŏngjin, Wŏnsan. Tri sveučilišta. Poljodjelstvo; gl. proizvod riža; uzgaja se kukuruz, soja, pamuk, lan, konoplja, duhan; stočarstvo (svinje, goveda, koze, ovce), peradarstvo, ribarstvo, uzgoj dudova svilca. O. 75% od ukupne površine pod šumama. Iskorištavaju se ležišta ugljena, ruda željeza, bakra, olova, cinka, molibdena, volframa, magnezita, grafita. Kovinarstvo, metalna (uređaji za rudnike, poljoprivr. i dr. strojevi), kem. (umjetna gnojiva, plastične mase), tekst. (pamučna, svilena) ind., proizvodnja papira, stakla, porculana, cementa. Gl. luke Namp’o, Hŭngnam i Ch’ŏngjin. – pov U sovj. zoni Koreje preuzela je 1945. vlast KP Koreje (od 1946. zvana Radnička partija Koreje). Nar. skupština izabrana 1948. proglasila je iste god. Sjevernu Koreju Narodnom Demokratskom Republikom, u kojoj je Kim Il Sung (predsj. Radničke partije) postao predsj. vlade (1948–72), od 1972. predsj. republike. Uspostavljen je jednostranački režim s kultom Kim Il Sunga (»Veliki vođa i učitelj«), i članova njegove obitelji (njegov sin Kim Jong Il, proglašen 1980. nasljednikom, naslijedio je Kim Il Sunga nakon njegove smrti 1994). Ugovorom sa SAD-om 1994. Sjeverna Koreja je odustala od razvoja nuklearnoga oružja u zamjenu za zapadnu ekonomsku pomoć. Provedbu toga ugovora otežavaju međusobni nesporazumi kao i nastojanja SAD-a da spriječe izvoz sjevernokorejske raketne tehnologije (u Iran, Pakistan i dr.). Masovna glad trajala je 1995–99 (procjenjuje se da je umrlo više od milijun ljudi; sjevernokorejski izvori navode oko 200 000 umrlih). 2000. prvi je susret lidera Sjeverne i Južne Koreje (Kim Jong Ila i Kim Dae Junga), koji pregovaraju o ujedinjenju. Poč. 2000-ih nastavljeni su am. pritisci zbog sjevernokorejskoga odbijanja da svoju nuklearnu tehnologiju stavi pod međunar. nadzor.