Hrvatski obiteljski leksikon
PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

Kongo, Demokratska Republika (DR Kongo), država u ekvatorskoj Africi; uskim pojasom na ušću rijeke Kongo dopire do Atlantskoga oceana 2 344 858 km2, 52 552 000 st. Gl. grad Kinshasa; veći gradovi Lubumbashi, Mbuji-Mayi, Kisangani, Kolwezi, Kananga, Likasi. Sastoji se od zavale rijeke Konga okružena visokim ravnjacima i planinskoga područja na I (Ruwenzori). Klima ekvatorska na S, tropska na J. Količina oborina na I i J 1000 mm, u sr. i SZ dijelu preko 1500 mm. Rijeke Kongo (Zaďre), Kasai, Ubangi. Jezera Kivu, Tumba, Leopolda II (Mai-Ndobe), dio Albertova (Mobutu Sese Seko), Edwardova, Tanganyike, Mweru. Zavala Konga pod tropskim kišnim šumama, uz pritoke Konga galerijske šume; na Z, S i u jezerskom području stepe. Stanovnici bantu-crnci (Luba, Kongo, Mongo) i sudanski crnci, Niloti, Pigmejci. Službeni jezik francuski; trg. jezici: svahilski, kiluba (čiluba), lingala i kikongo. Tri sveučilišta. Poljoprivreda (sirak, kukuruz, manioka, batate, banane, kikiriki, riža, uljna palma, pamuk, kava, kaučukovac, kakaovac, juta čaj, duhan), stočarstvo (koze, goveda, ovce). Šume (o. 75% ukupne površine) daju kvalitetno tvrdo drvo. Shaba, JI dio zemlje, među najbogatijim je rudarskim krajevima svijeta. Iskorištavaju se ležišta ruda bakra, kobalta, cinka, kositra, srebra, mangana, kadmija, germanija, urana, ugljena, dijamanata (o. 20% svj. proizvodnje). Obojeno kovinarstvo, prehr., drvna, tekst. ind., tvornice cementa, preradba kože, duhana; rafinerija nafte. Duljina unutarnjih plovnih putova (Kongo i pritoci) 14 500 km. Morske luke: Boma, Matadi i Banana. Međunarodne zračne luke: Kinshasa, Lubumbashi i dr. – pov Starosjedioce Pigmejce postupno su potisnula plemena Bantu. 14–19. st. u primorju je bila država Kongo, koja je od 15. st. održavala trg. odnose s Portugalom; u unutrašnjosti su postojale države Kubu (Bušongo), Baluba i Lunda. Berlinska konferencija o afr. pitanju 1884–85. priznala je status suverene države Međunarodnoj udruzi za Kongo; ona 1885. postaje neovisnom Državom Kongo, na čelu s belg. kraljem Leopoldom II. koji je 1908. predao Kongo Belgiji kao koloniju Belgijski Kongo. 30. 6. 1960. dobio neovisnost; predsj. DR Kongo postao je Joseph Kasavubu, za premijera je postavljen Patrice Lumumba. Zbog secesije Katange pod vodstvom Moisea Čombea, Lumumba je zatražio zaštitu snaga UN-a, ali ga je Kasavubu 5. 9. 1960. smijenio; potom je zatvoren i ubijen pod tajnovitim okolnostima. Ustanak u Katangi svladan je 1963., no nakon povlačenja snaga UN-a (1964) intervenirali su belg. padobranci pa je građ. rat nastavljen za Čombeine vlade (1964–65). Pošto je Kasavubu smijenio Čombea (1965), iste je godine i sam svrgnut voj. udarom generala Joseph-Désiréa Mobutua, koji je kao predsj. Republike i premijer preuzeo svu vlast u zemlji (predsj. i 1996). God. 1971. DR Kongo promijenila je ime u Republika Zair. 1990-ih godina nastupa teška gospodarska, društv. i polit. kriza. Mobutova vladavina okončana je svibnju 1997; pošto su pobunjenici zauzeli Kinshasu predsj. je postao Laurent Désiré Kabila, te je Zair preimenovan u DR Kongo. Suparništvo više vojno-polit. pokreta (podržavanih iz pojedinih susjednih i dr. zemalja) izazvalo je nove sukobe; Kabila je ubijen 2001. pa je za predsjednika postavljen njegov sin Joseph Kabila (u sukobima 1998–2001. bilo je oko 2,5 mil. poginulih i umrlih od ratnih posljedica). U prvoj pol. 2000-ih K. je ostao polit. nestabilan (vladine snage ne nadziru znatne dijelove državnoga pograničja prema Ruandi, Burundiju i Ugandi).