Kirgistan

Kirgistan, država u sr. Aziji; 199 900 km², 4 822 938 st. Gl. grad Biškek (pr. Frunze). Planinski kraj s dolinama između lanaca Tien Shana. Mnogobrojna jezera (najveće Issyk-Kul’). Klima je izrazito kontinentalna. Pučanstvo: Kirgizi (64,9%), Rusi, Uzbeci. Poljodjelstvo (žitarice, ind. bilje) voćarstvo, vinogradarstvo; stočarstvo (proizvodnja vune). Ležišta ugljena, žive. Prehr. i metalna ind., preradba kože; preradba pamuka; proizvodnja nafte. Zračna luka Biškek. – pov Kirgizi su od ← 2. st. živjeli oko gornjega Jeniseja i poslije se proširili do Altajskoga gorja i Bajkalskoga jezera. U 7. st. su pod Kinom, a 758–840. pod Ujgurima; nakon kratkotrajne samostalnosti priznaju vlast Karahanida i Kara-Kitajaca (10–12. st.), te Mongola (od 13. st.); u 16. st. osnovali su državu s Kazasima, a zatim priznaju vlast Džungarije, Kine (1758), Kokandskoga Kanata (poč. 19. st.), Rusije od 1878 (boljševika od 1918). Od 1925. Kirgiška Autonomna Oblast, 1926. Kirgiška ASSR i od 1936. Kirgiska SSR. Nezavisnost ostvaruje 1991. s raspadom SSSR-a; predsjednik postaje Askar Akajev (na vlasti od 1990; pobjeđuje na izborima 1995. i 2000). Poč. 1990-ih K. je sigurnosnu suradnju dogovorio s Rusijom, a 1994. pristupa programu NATO-a (Partnerstvo za mir). 1999–2000. trajali su sukobi s gerilcima Islamskoga pokreta Uzbekistana (preko kirgistanskoga teritorija prelaze iz Tadžikistana u uzbekistansku Fergansku dolinu). 2001. K. je SAD-u dopustio uporabu zrakoplovnih baza (za opskrbu am. snaga u Afganistanu); pojedine vojne zrakoplovne baze ustupio je Rusiji 2002. U nemirima poč. 2005. predsjednik A. Ahajev srušen je s vlasti; uspostavljen je prijelazni režim.