Kazahstan

Kazahstan, država u sr. Aziji, između Kaspijskoga jezera, Rusije i Kine; 2 724 900 km², 14 953 100 st. Gl. grad Astana (do 1998. Aqmola). Veći gradovi Almaty (Alma-Ata), Karaganda, Šymkent. Pretežito stepom pokrivena visoravan (Srednjoazijsko visočje), na Z prelazi u Turansku nizinu i ravnjak Ustjurt, a na J i I u visokoplaninski kraj (Altaj, Džungarski Alatau). Obuhvaća prostrane pješčane pustinje i polupustinje (Betpak-Dala, Kizilkum). Klima izrazito kontinentalna. Velika jezera: Aralsko, Balhaško (Balqaško) i SI dio Kaspijskoga jezera; gl. vodeni tokovi: Irtiš, Ural (Oral) i Sir-Darja. Poljodjelstvo (uz natapanje) i stočarstvo (karakul ovce, goveda). Ležišta ugljena, nafte, boksita, bakrene, olovne i cinkove rude. Kovinarstvo, kem. i metaloprerađivačka ind. – pov Na području kojim su vladali Huni, Turci i Mongoli formirala se u 16. st. kazahska narodnost. Tijekom rus. kolonizacije Sibira (16–19. st.) Kazasi su potpali pod Rusiju. 1920. osnovana je Kirgiška ASSR u sastavu Ruske SFSR; 1924–25. ujedinjeni su Kazasi u Kazahskoj ASSR; 1936. proglašena je Kazaška SSR. Nezavisnost ostvaruje 1991. s raspadom Sovjetskoga Saveza. Za predsjednika je 1991. izabran Nursultan Nazarbajev (sekretar KP Kazahstana od 1989; predsj. republike od 1990); uspostavlja autokratski režim i nastavlja suradnju s Rusijom i ostalim bivšim sovj. republikama (kroz Zajednicu neovisnih država). 1992. otvara se zapadnim naftnim kompanijama; 1994. pristupa programu NATO-a Partnerstvo za mir. Vojnu i sigurnosnu suradnju s Rusijom potvrđuje sporazumima 1994–95 (Rusija se služi centrom za lansiranje raketa u Bajkonuru). Na osnovi referenduma 1995. Nazarbajev je produljio predsjednički mandat, a 1999. pobijedio je na predsjedničkim izborima; 2000. proglašen je doživotnim predsjednikom.