Jordan

Jordan, država u SZ dijelu Arapskoga poluotoka; 89 342 km², 5 039 000 st. Gl. grad Ammān. Veći gradovi Zarqa (Az-Zarqā) i Irbid. J. obuhvaća 800–1000 m visoki ravnjak s tektonskom udolinom Ghor. Klima stepska i pustinjska; kratkotrajni pljuskovi. Jedina rijeka Jordan utječe u Mrtvo more. Biljni pokrov stepa i polupustinja. Stanovnici Arapi, arap. izbjeglice iz Izraela, Turci i Armenci. Službeni jezik arapski. Poljodjelstvo: pšenica, ječam, sirak, povrće, vinova loza, masline, sezam, duhan, agrumi, datulje, banane, voće. Stočarstvo: ovce, koze, goveda, deve i magarci. Rudarstvo: fosfati, potaša. Prehr. ind., ind. cementa, duhana, piva; rafinerija nafte. Jedina luka Akaba (Al-Aqabah). Međunar. zračna luka Ammān. – pov 1517–1918. u Turskome Carstvu. Nakon I. svj. rata Velika Britanija formirala je autonomni emirat Transjordan. Nezavisnost je ostvario 1946., a 1949. preimenovan je u Hašemitsku Kraljevinu Jordan; emir Abdulah proglašen je kraljem 1946 (ubijen 1951). Nakon rata s Izraelom 1948–49., J. je zadržao dio sr. Palestine zapadno od rijeke Jordana (tzv. Zapadna obala ili Cisjordanija) te I dio Jeruzalema; ova je područja anektirao 1950., a izgubio 1967. u ratu s Izraelom (oko 1,2 mil. Palestinaca, uglavnom izbjeglica, ostalo je u Jordanu). Od 1952. do 1999. na vlasti je bio kralj Husein II. 1970–71. obračunao se s više palestinskih vojno-polit. skupina i učvrstio svoju vlast. Palestinsku oslobodilačku organizaciju (PLO) priznao je 1974; 1988. odrekao se zahtjeva za Zapadnom obalom i I Jeruzalemom, a 1994. potpisao je mirovni sporazum s Izraelom. U drugoj polovini 1990-ih više je proturežimskih prosvjeda; kralj Husein II. umro je 1999., a naslijedio ga je sin Abdulah ibn Husein. Poč. 2000-ih islamistička oporba protivi se suradnji Jordana sa SAD-om i drugim Z zemljama.