PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

Island, otok i država u S dijelu Atlantskoga oceana; 102 819 km2, 286 250 st. Planinski kraj (Vatna Jökull, 2119 m). Izvori vruće vode (gejziri), aktivni vulkan Hekla (1491 m). Pretežito pod vječnim snijegom. Klima oceanska. Obalna ravnica gusto naseljena. Ovčarstvo, uzgoj krznaša, ribarstvo. Ind. ribljih proizvoda, tekstila, aluminija, umjetnoga gnojiva. Turizam. Gl. grad Reykjavik. – pov Otok su kolonizirali doseljenici iz Norveške, Irske, Škotske te s Orkneyskih, Shetlandskih i Hebridskih otoka (870–930) koji su 930. osnovali zakonodavno tijelo Althing (parlament). U 10. st. islandski Vikinzi otkrili su Grenland i obale Sjeverne Amerike. I. je neovisan do 1262., kada je pripao Norveškoj, a nakon proglašenja Kalmarske unije Danskoj (1380). Otada ekonomski propada, jer su Danci ukinuli autonomiju. Pokret za neovisnost snažno se razvio pod vodstvom Jóna Sigurdssona u 19. st. 1874. I. je dobio ograničenu, a 1903. proširenu autonomiju. 1918. postao je suverenom državom u personalnoj uniji s Danskom. Nakon njem. okupacije Danske 1940., došle su na otok britanske postrojbe, a 1941. američke. Nakon plebiscita na kojemu se većina državljana izjasnila za odcjepljenje od Danske i za republiku, 1944. proglašena je neovisna republika Island (prvi predsj. Sveinn Björnsson). I. je od 1949. član NATO; od 1951. na otoku su zračno-pomor. baze SAD. Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA) pristupio je 1970. Širenju islandskih morskih granica u 1950-im i 1970-im protivila se Velika Britanija (tzv. bakalarski sukobi). Sporna morska granica prema norveškom otoku Jan Mayenu dogovorena je 1982. Politički sustav obilježava stabilnost; najviše premijera bilo je iz konzervativne Stranke neovisnosti, potom iz liberalne Progresivne stranke i iz Socijaldemokratske stranke. Davíđ Oddsson bio je premijer 1991–2004; Halldór Ásgrímsson premijer je od 2004.