Iran

Iran, država u JZ Aziji, dijelom uz Perzijski zaljev, Arapsko more i Kaspijsko jezero; 1 645 258 km², 60 055 488 mil. st. Gl. grad Teheran, veći gradovi: Mashhad, Esfahan, Tabriz, Shiraz, Karaj i Ahvaz. Sastoji se od sr. ravnjaka s prostranim pustinjama (Dasht-e Lut, Dasht-e Kavir), planinskoga područja (Elburs 5670 m, Iransko gorje) i uske obalne ravnice. Klima pretežito kontinentalna. Stalni vodeni tokovi samo u rubnim dijelovima; veliko slano jezero Urmia. Vegetacija oskudna; šume (11% površine) samo na najvišim područjima. Stanovništvo: Iranci (Perzijanci; 51%), Azerbajdžanci, Kurdi, Turkmeni i dr. Ratarstvo (djelomično uz umjetno natapanje): pšenica, riža, duhan, ječam, šećerna repa, pamuk. Stočarstvo: ovce (karakul), koze, goveda, deve. Jezersko i morsko ribarstvo. Proizvodnja nafte (o. 140 mil. t godišnje) među vodećima u svijetu; 3/4 se izvozi. Naftovodi do lučkih i rafinerijskih središta. Ležišta ruda olova, cinka, kroma, ugljena. Ind. tekstila, šećera, cigareta, automobila, cementa, kem. i prehr. proizvoda; ćilimarstvo. Gl. luke Bandar-e Khomeini, Abadan, Kharg, Khorramshahr, Bandar-e Abbas. Međunar. zračne luke Teheran (Mehrabad), Abadan. – pov Na području I. postojale su države Elam (od o. ← 4. tisućljeća), Perzija (od ← 2. tisućljeća), Medija (od ← 1. tisućljeća). Novoperz. sasanidsku državu, oslabljenu u ratu s Bizantom, u 7. st. pokorili su Arapi i islamizirali je. Od 1223. do sred. 14. st. I. je pod Mongolima; 1501–1736. pod domaćom dinastijom Sefevida. Za turkmenske dinastije Kadžara (1779– 1925), u ratovima s Rusijom, izgubljena je Gruzija, Transkavkazija i dio Armenije (potkraj 18. st. – poč. 19. st.). 1907. razdijeljena su interesna područja Velike Britanije i Rusije. 1925. došao je na vlast Reza kan, osnivač dinastije Pahlavi. Od 1935. ustalio se naziv Iran namjesto Perzija. Od 1941. šah je Rezin sin, Mohammed Reza Pahlavi. U II. svj. r. Iran je pod okupacijom Saveznika. Kada je predsj. vlade M. Mossadegh (1951–53), prvak Nac. fronte, nacionalizirao poduzeća anglo-iranske naftne tvrtke, prekinuti su diplomatski odnosi s Velikom Britanijom (1953). Mossadegh je pokušao ograničiti šahovu vlast, ali je ubrzo srušen vojnim udarom generala Fazlollaha Zahedija. Nakon odlaska brit. trupa iz područja Perzijskoga zaljeva, I. je zaposjeo strateški važne otoke Abu Musa, Veliki i Mali Tomb, proglasivši nad njima svoj suverenitet. Od početka 1960-ih apsolutistički režim šaha Reze Pahlavija otpočinje ekon. i društv. modernizaciju države; izvedena je djelomična agrarna reforma i izgrađena moderna industrija. 1979. revolucija pod vodstvom ajatolaha R. Homeinija srušila je šahov režim i uspostavila islamsku republiku; zaoštravaju se odnosi sa SAD, V. Britanijom i zapadnim svijetom uopće; neriješeni problemi granica na Shatt-al-Arabu dovode do iračke invazije (1980) i Iračko-iranskoga rata. (1980–88). 1981–89. predsjednik je bio Ali Hamnei (iz redova konzervativnoga svećenstva), koji je nakon Homeinijeve smrti 1989. postao vođa islamske revolucije i nacije. 1989–97. predsjednik je bio Hašemi Rafsandžani, 1997-2005. Mohammad Hatami (pripadnik umjerenoga i reformama sklonoga svećenstva), a od 2005. predsj. je Mahmud Ahmedinedžad (pripadnik konzervativne struje).