PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

Irak, država u JZ Aziji; 435 052 km2, 22 017 983 mil. st. Gl. grad Bagdad (Baghdad). Sastoji se od Gornje Mezopotamije (između gornjega i sr. Eufrata i Tigrisa), Donje Mezopotamije (na donjem toku Eufrata i Tigrisa i delti) te Asirije (planinski kraj I od Tigrisa). Klima suptropska s malim količinama padalina; unutrašnjost ima zimi karakteristike kontinentalne klime. Gl. rijeke Eufrat i Tigris spajaju se u Shatt-al-Arab 135 km uzvodno od njegova ušća u Perzijski zaljev. Biljni pokrov pustinjskoga i polupustinjskoga karaktera; u J dijelu gajevi palma. Stanovnici: Arapi (77%), Kurdi (19%). Najnaseljeniji krajevi uz rijeke i oko Bagdada. Poljodjelstvo (pšenica, ječam, riža, kukuruz, duhan, mak, pamuk, sezam, šećerna repa, masline i datulje). Stočarstvo (ovce, koze, goveda, deve, bivoli, konji). Bogata nalazišta nafte. Naftovodi do Turske (Dörtyol), izraelske luke Haife (iz polit. razloga prekinut), u Tripoli (Libanon), Baniyas (Sirija) i u luke Al-Faw (Fao) te Khor al-Amaya. Ind. tekstila, umjetne svile, željeza, papira, cementa, duhana, obuće, šećera; rafinerije nafte. Gl. luke Basra (Maakil), Fao. Međunar. zračne luke Bagdad i Basra. – pov Irak, koji se prostorno uglavnom poklapa s Mezopotamijom, domovina je šumerske civilizacije (← 4. tisućljeće), Babilona, Asirije i Kaldeje. Prostor su osvojili Perzijanci (← 6. st.), Aleksandar Veliki (← 322), Seleukidi (← 312); nakon borbi između Parta, Rimljana i Sasanida zavladali su Arapi (634–639). Kao sjedište kalifata, za Abasida (od 8. st.), Bagdad je znamenit kao znanstveno-kult. središte sve do mongolskoga upada 1258. U 16. st. I. dolazi pod vlast Osmanlija te je dio Turskoga Carstva do 1918. Za I. svj. r. zaposjele su ga brit. trupe, te je od 1920. brit. mandatno područje s Faisalom I (1921–33) kao kraljem. Neovisan od 1932. I. su 1941. nakon pokušaja pronacističkoga drž. udara ponovno zaposjele brit. trupe. 1945. pristupio je Arapskoj ligi, 1948–49. sudjeluje u ratu protiv Izraela; pristupio je Bagdadskom paktu (1955–59). Monarhija je srušena, a Faisal II. umoren u drž. udaru (1958) pod vodstvom Abdela Kerima Kassema, koji je proglasio republiku. U drž. udaru 1963. ubijen je Kassem, a vlast je preuzeo pukovnik Abdul Salam Aref, koji je 1966. stradao u zrakoplovnoj nesreći. Na vlast dolazi njegov brat Abdul Rahman, koji je srušen u drž. udaru 1968. te položaj predsjednika preuzima Ahmed Hasan Bakr. Višegodišnji oružani sukobi središnje vlade s Kurdima prestaju nakon zaključenja sporazuma 1970. Neuspjeh A. H. Bakra u provedbi sporazuma iskoristio je »jaki čovjek« vladajuće partije BAAS general S. Hussein da eliminira suparnike, prigrabi svu vlast i 1979. se proglasi predsjednikom. 1980. otpočinje dugogodišnji rat s Iranom, nakon primirja 1988. obračunava se s Kurdima, a 1990. okupira Kuvajt, koji je bio prisiljen napustiti poslije međunar. vojne intervencije (1991), pod vodstvom SAD-a. 1990-ih i poč. 2000-ih I. je povremeno bio izložen zrakoplovnim i raketnim napadima SAD-a i Velike Britanije (uspostavljaju zone zabrane leta za iračko zrakoplovstvo radi podrške pobuni iračkih Kurda i šijita). SAD su optuživale Huseinov režim za posjedovanje oružja za masovno uništavanje i za podržavanje međunar. terorizma. Bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, SAD i Velika Britanija su 2003. napale Irak, srušile S. Huseina i uspostavile prijelaznu vlast, pri čemu su suočene s otporom više iračkih naoružanih skupina. Sukobi i nestabilnost nastavljeni su i nakon izbora te uspostavljanja nove iračke vlasti (2004-05).