Angola

traži dalje ...

Angola, država u JZ Africi; 1 246 700 km², 9 386 000 st., od čega na eksklavu Cabindu otpada 7239 km² i 163 000 st. Gl. grad Luanda. U unutrašnjosti visočje Serra do Humbe (2620 m), uz atlantsku obalu nizina; obala slabo razvedena. Klima tropska; u S i sr. dijelu 2 kišna i 2 suha razdoblja. Gl. rijeke: Kasai, Zambezi s pritokom Cuando, Cubango (Okavango), Cunene i Cuanza. U unutrašnjosti savana i stepa, na J pustinja (Namib), na Z pristrancima gorja trop. šuma. Stanovnici Bantu-crnci, Bušmani, pigmejci i mješanci. Uzgaja se pamuk, šećerna trska, uljna palma, duhan, kikiriki, kava, kaučukovac, kukuruz, riža, pšenica; stočarstvo (goveda, koze, ovce i svinje). Ribarstvo. Ležišta dijamanata, željezne, bakrene i manganove rude, nafte i plina. Nekoliko šećerana, tvornica piva, uljara; ind. duhana i cementa; rafinerija nafte. Veće luke: Lobito, Luanda, Namibe. – pov Samostalna država u 15. st.; od 16. st. pod vlašću Portugalaca. Od 1950-ih traje pobuna protiv port. vlasti; vodeće gerilske snage imaju Narodni pokret za oslobođenje Angole (MPLA) koji predvodi Agostinho Neto, te Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole (UNITA), pod vodstvom Jonasa Savimbija. Nezavisnost je ostvarena 1975., a A. Neto postaje predsjednik (nakon smrti 1979. zamijenio ga je José Eduardo dos Santos). Tijekom 1979–88. jug Angole bio je izložen napadima vojske Južnoafričke Republike (angolske snage podržavala je Kuba). Protiv vladajućega režima MPLA borbu je vodio i pokret UNITA (podržavan od SAD-a), koji 1991. pristaje na primirje. Na prvim slobodnim izborima 1992. pobijedio je J. E. dos Santos (MPLA), a UNITA nastavlja gerilsku borbu; pristaje na primirje 2002. nakon smrti J. Savimbija.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Angola. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/1633>.