Hrvati

traži dalje ...

Hrvati, južnosl. narod; o. 5 000 000 pripadnika (poč. 2000-ih), od toga u Hrvatskoj 3 977 171, BiH o. 640 000, Srbiji i Crnoj Gori o. 77 000 (najviše u Vojvodini, o. 56 500), Austriji o. 35 000, Madžarskoj o. 15 6000 i dr. Više stotina tisuća Hrvata iselilo se u Sjevernu i Južnu Ameriku, zapadnu Europu, Australiju i dr. Podrijetlo imena H. još nije razjašnjeno. Do 11. st. nosila su ga još dva plemena, jedno u Poljskoj (Bijela ili Velika Hrvatska uz gornju Vislu) i drugo u Češkoj. Tragovi hrv. imena sačuvani su na širokom prostoru, a od 11. st. ime se ustaljuje isprva samo u Dalmaciji do Gvozda. Za seobe naroda H. su novi zavičaj našli na području rim. provincija Panonije i Dalmacije, uništivši prethodno vlast Avara. Zatečeno romanizirano ilirsko-keltsko stanovništvo H. su postupno asimilirali. Slavenskim plemenima koja su došla na te prostore s Avarima, a i zemlji koju su nastanili, dali su svoje ime, koje se prvi put spominje za vrijeme kneza Trpimira (4. 3. 852). H. počinju stvarati državu u prvoj pol. 9. st., dok su još priznavali vrhovnu vlast Franaka, ali znatni prostori koje su nastanili ostaju izvan njezinih granica. U vrijeme rastuće ugarske moći potkraj 11. st. H. ostaju bez vladarske dinastije. Državno-pravnu samostalnost gube ulaskom u drž. zajednicu s Ugrima (1102), čiji vladari krunidbom postaju i hrv. kraljevi. U toj zajednici ostaju do 1527., kada hrv. velikaši na Saboru u Cetingradu biraju za kralja Ferdinanda Habsburgovca. Pod vlašću Habsburgovaca ostaju do 1918. Za toga razdoblja H. su, uz germanizaciju, bili izloženi turskoj opasnosti, pred kojom su u velikim valovima napuštali svoje krajeve i premještali se dublje u unutrašnjost (Austrija, Madžarska, Slovačka te Italija). Dovođenjem novih naseljenika u osvojene hrv. zemlje i na granicu prema Osmanskom Carstvu neki krajevi sve više gube hrv. kult. obilježje. Ulaskom H. u državnu zajednicu 1918. s drugim južnosl. narodima migracije pučanstva postale su još češće, pa je i preseljivanje H. iz drugih dijelova zajedničke države u Hrvatsku i inozemstvo nastavljeno. Hrvatsko državno zajedništvo s drugim južnoslav. narodima (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca; Jugoslavija), prekinuto je u ratnom razdoblju 1941–45 (Nezavisna Država Hrvatska). Obnovljeno je 1945. sa stvaranjem socijalist. Jugoslavije (Hrvatska kao socijalistička republika), a s njezinim raspadom 1990–91., H. je postala samostalna država.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Hrvati. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/15329>.