Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost, rat 13 am. kolonija (1775–83) za neovisnost o brit. vlasti. Rat je prouzročen samovoljnim oporezivanjem kolonista, koji su se oduprli diskriminatorskim mjerama brit. vlasti. Sukob je tinjao nekoliko godina, a 1775. pretvorio se u otvoreni rat. Iste godine Kontinentalni kongres u Philadelphiji imenovao je G. Washingtona vrhovnim zapovjednikom am. vojske. Proglasivši koloniste pobunjenicima brit. kralj Đuro III. poslao je protiv njih redovnu vojsku i 20 000 njem. plaćenika. 1776 (4. 7) Kongres je donio Deklaraciju o neovisnosti, a 1777. brit. vojska pod generalom Burgoyneom predala se kod Saratoge. To je bila prekretnica u ratu. Američkim ustanicima pritekle su u pomoć Francuska (1778), Španjolska (1779) i Nizozemska (1780), a 1781. am. snage pod G. Washingtonom zajedno s franc. ekspedicijskim odredom prisilile su brit. vojsku na konačnu kapitulaciju kod Yorktowna. Pariškim mirom (1783), Velika Britanija morala je priznati neovisnost SAD. Am. rat za neovisnost bio je nadahnuće i za franc. revoluciju i za ustanak španj. kolonija u Latinskoj Americi.