glagoljaštvo

glagoljaštvo, kulturna i crkv.-polit. pojava na Z dijelu hrv. etničkoga prostora, nastala oko pol. 9. st. i trajala sve do 20. st. Kao nelatinska liturgijsko-jezična enklava u okvirima Katoličke crkve, g. je bilo kroz gotovo čitavo jedno tisućljeće djelatan činitelj društv.-gospodarskoga života i kult. napretka. Sloj pučkih duhovnika i pismenih svjetovnjaka, upornih čuvara tradicije slavenskoga obreda, hrvatskoga vođenja pravnih poslova i glagoljice postupno je konstituirao samosvojan svjetonazor (glagolizam) proistekao iz srednjovj. duhovnosti i iz stoljetnoga iskustva glagoljaštva o vlastitom položaju. Kao način mišljenja, duhovni pokret i svojevrsna projekcija narodne opstojnosti, g. je razvilo svijest o sebi i značenju svoje tradicije ustanovivši, vrlo određeno, negativan odnos prema stranom civilizatorskom utjecaju (među ostalim i prema crkvenoj hijerarhiji) kad se ovaj očitovao kao težnja k duhovnoj supremaciji nad domaćom tradicijom.