Finska

Finska, država u S Europi između Botničkoga i Finskoga zaljeva; 338 145 km², 5 181 115 st. Gl. grad Helsinki; veći gradovi: Espoo, Turku, Tampere, Vantaa, Lahti, Oulu. Unutrašnjost pod ledenjačkim nanosima (harju, drumlini). J i sr. dio valovit i brežuljkast, SZ brdovit (Haltiatunturi, 1328 m). Obala na J i JZ dobro razvedena (fjärd, skjär). Klima kontinentalna. Mnogobrojna jezera (o. 60 000; »zemlja tisuću jezera«); jezerski sustavi: Saimaa, Päijänne, Näsi, Oulu. Gl. rijeke: Tornio, Kemi. Šume sežu do 68°, dalje na S tundra. Stanovnici: Finci (91,9%), Šveđani (5,9%), o. 1500 Laponaca; 85% st. su evangelici-luterani. Sveučilišta: Helsinki, Turku, Jyväskylä, Oulu, Tampere. Poljodjelstvo (zob, pšenica, raž, ječam, krumpir), stočarstvo (goveda, svinje, ovce, konji, sobovi); uzgoj krznaša. Slatkovodno i morsko ribarstvo. Oko 70% ukupne površine čine šume. Ležišta ruda: željeza, bakra, olova, cinka, srebra. Drvna ind. (montažne kuće, šperploče); proizvodnja drvenjače, celuloze, papira. Metalurgija, obojena metalurgija, metalna, tekst., prehr., kem., petrokem. ind., proizvodnja šibica, industrijska preradba kože, proizvodnja stakla, porculana. Gl. luke: Helsinki, Kotka, Hanko, Turku. Zračne luke: Helsinki, Oulu, Tampere, Turku. Finskoj pripada autonomna pokrajina Ålandski otoci (fin. Ahvenanmaa). – pov Oko 100. F. naseljavaju Finci, potiskujući Laponce prema S. U sred. 12. st. Fince su pokrstili i pokorili Šveđani; u 16. st. širi se protestantizam. 1809. F. postaje autonomna velika kneževina u personalnoj uniji s Rusijom. 6. 12. 1917. proglašena neovisnost, a 1919. republika. 1920., mirom sa SSSR-om, stekla Petsamo (rus. Pečenga); Liga naroda dodijelila joj Ålandske otoke. 1939. napao ju je SSSR; mirovnim sporazumom u Moskvi 1940. F. izgubila Kareliju (s Viborgom). 1941–44. ratovala na strani Njemačke i mirovnim ugovorom 1947. izgubila područje Petsamo (pripojeno je SSSR-u). Od 1948. sa SSSR-om je obnavljan sporazum o prijateljstvu i suradnji (zadnji iz 1983); do 1955. na otoku Porkkala bila je sovjetska vojna baza. Najdulje se na vlasti održao Urho Kaleva Kekkonen (1956–81), vođa Agrarne unije (poslije Stranka centra); provodi politiku neutralnosti. Nakon njegova povlačenja predsjednici su bili iz redova Socijaldemokratske stranke: Mauno Henrik Koivisto (1981–94), Martti Ahtisaari (1994–2000) i Tarja Halonen (od 2000). 1990-ih održani su dobri odnosi s Rusijom (finska manjina čini oko 20% stanovništva u ruskoj Karelijskoj Autonomnoj Republici); od 1995. F. je članica Europske unije.