Etiopija

Etiopija, država u I Africi; 1 133 882 km², 62 565 000 st. Gl. grad Addis Abeba. Veći gradovi: Dire Dawa, Gonder. U sr. dijelu E. pruža se Istočnoafrički tektonski jarak (vulkanizam) koji odvaja Etiopsko gorje (Ras Dashan, 4620 m) i visoravan na Z od Somalijske visoravni na JI. Na SI nizina s Danakilskom depresijom (do –116 m). Klima je do 1700 m vis. vruća tropska, na 1700–2400 m topla suptropska, a iznad 2400 m umjerena. Glavnina padalina srpanj–rujan. Rijeke: Modri Nil (odvirak jezera Tana), Atbara, Sobat, Shabeli i Juba. Jezera: Tana, Rudolfovo (Turkana), Stefanijino (Chew Bahir) i dr. pružaju se duž Istočnoafr. jarka. Stanovnici: Galli (Oromi, 31,8%), Amharci (29,3%), Tigrini. Sveuč. u Addis Abebi. Poljodjelstvo je gl. grana privrede. Uzgaja se kava, žitarice, šećerna trska, kikiriki, agrumi. Stočarstvo (goveda, ovce, koze). Ležišta zlata, platine. Tekst., prehr., građev., duhanska ind. Zračna luka Addis Abeba. – pov U ← 3. tisućljeću održavala veze s Egiptom; u ← 7. st. E. naseljavaju plemena iz J Arabije i osnivaju svoju državu. Od druge pol. 13. st. do sred. 15. st. zemlju potresaju unutrašnje borbe, a od poč. 16. st. izložena opasnosti vanjskih neprijatelja. U toku sukoba za prevlast u E. (18–19. st.) ističe se namjesnik pokrajine Shoa iz obitelji Sellasie koga podržavaju Britanci i Francuzi. U drugoj. pol. 19. st. izgrađuje se moderna etiopska država u koju od 1882. počinju prodirati Talijani koji je 1935. okupiraju. 1941. zemlja je uz pomoć brit. trupa oslobođena. 1947. Italija se odrekla Eritreje 1952–62. priznaje njezinu autonomiju. Protiv Somalije ratuje 1962–63 (ponovno 1977–78). Car Haile Selassie I. vladao je apsolutistički; nakon drž. udara 1974. na vlasti je pukovnik Mengistu Hailé Mariam. Višegodišnje su pobune u Ogadenu, Eritreji, provinciji Tigre i dr.; oko 600 000 ljudi raseljeno je radi suzbijanje gerile (1984–88). Ujedinjene pobunjeničke snage 1991. osvajaju Addis Abebu. Vlast preuzima Meles Zenawi (premijer od 1995. i 2000); prihvaća odcjepljenje Eritreje. Zbog teritorijalnoga spora s Eritrejom je u ratu 1998–2000.